TIHANA ŠLEZAK, epidemiologinja Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, dala je intervju za HRT.
Upitana o novim cjepivima u EU koja će biti dostupna iduće godine, primjerice Valneva i Novavax, Šlezak je rekla kako je cjepivo firme Novavax odnosno Novaxovid zapravo proteinsko cjepivo.
"To cjepivo koje funkcionira na principu da dobijemo protein koji naš imunosni sustav prepoznaje kao protein šiljka i na njega stvara protutijela. On je u završnim fazama ocjene, dali su zahtjev za ocjenu odobrenja za stavljanje u promet tako da se nadam da će ono uskoro i biti odobreno. Podaci su odlični što se tiču djelotvornosti i sigurnosti u skladu sa zahtjevima", rekla je.
Komentirajući gotovo godinu dana koliko traje cijepljenje protiv koronavirusa rekla je kako je HALMED dosad zaprimio 5700 prijava nuspojava, što onih koje su okarakterizirane kao manje ozbiljne, što onih koje su okarakterizirane kao ozbiljne.
"Najveći broj nuspojava je zaprimljen očekivano za cjepivo Comirnaty firme Pfizer s obzirom na to da je ono primijenjeno u najvećem broju doza, negdje oko 3200 nuspojava. Nakon njega slijedi AstraZenecino cjepivo Vaxzevria s nekakvih oko 1500 zaprimljenih nuspojava, Moderna s preko 300 nuspojava. Najmanji broj prijava je na cjepivo Jansen koji je i primijenjen u najmanjem broju doza", rekla je Šlezak.
Govoreći o nuspojavama rekla je kako je zabilježeno oko 21.5% onih koje su okarakterizirane kao ozbiljne nuspojave.
O činjenici kako je EMA odobrila nekoliko lijekova za terapiju protiv covida-19 Šlezak je rekla kako su trenutačno odobrena tri lijeka po indikaciji.
"To je antivirusni lijek Remdesivir koji je odobren još prošle godine. On djeluje tako da sprječava replikaciju virusa i upotrebljava se kod osoba koje imaju pneumoniju (op.a. upalu pluća) i zahtijevaju terapiju dodatnim kisikom. Osim toga, na tržištu su odobrena dva lijeka koja sadrže mononukleinska antitijela i odobreni su prije nekoliko tjedana i prva su mononukleinska antitijela koja su odobrena u ovoj indikaciji. Djeluju tako da se vežu na protein šiljka i na taj način omogućuju virusu ulazak u stanicu. Oni su namijenjeni onim osobama koje su razvile bolest, ali još uvijek nisu razvile teški oblik bolesti, a imaju nekakve rizične čimbenike da bi išlo u tom smjeru", rekla je Šlezak.
U javnosti se puno govori o ivermektinu pa je Šlezak upitana provode li se istraživanja je li on primjenjiv u borbi protiv covida. Šlezak je rekla kako je u tijeku veliki broj kliničkih istraživanja vezanih uz ivermektin.
"Prema podacima koje sada imamo, klinička ispitivanja koja se sada mogu pročitati i ocijeniti podaci ne idu u prilog tome da on trenutno ima nekakve benefite koji bi se mogli iskoristiti i preporučiti ga se kao terapiju bilo kao prevenciju covida, bilo kao terapiju onih koji su oboljeli od covida", rekla je Šlezak.