Zastupnici desnice u Europskom parlamentu, njih 84, potpisali su prijedlog rezolucije kojom se traži osuda političkog nasilja, konkretno nedavnih ubojstava američkog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka i ukrajinske izbjeglice Irine Zarucke. Očekuje se da bi se o rezoluciji moglo glasati već u listopadu, piše Euronews.
Podsjetimo, 31-godišnji Charlie Kirk ubijen je hicem u atentatu na jednom sveučilištu u američkoj saveznoj državi Utahu 10. rujna, dok je Zarucka nasmrt izbodena u Sjevernoj Karolini krajem kolovoza. Oba ubojstva oštro je osudio američki predsjednik Donald Trump.
Kirkovo ubojstvo odjeknulo je i u Europi, a sućut su izrazili brojni čelnici. Talijanska premijerka Giorgia Meloni nazvala ga je "šokantnim" i "dubokom ranom za demokraciju", dok je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola izjavila da je "šokirana apsolutno užasnim atentatom".
Ova tema je izazvala napetosti i prošlog četvrtka tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu. Zastupnik iz desničarske stranke Švedskih demokrata zatražio je minutu šutnje u spomen na Kirkovu smrt, no zahtjev je odbila potpredsjednica parlamenta, socijalistička zastupnica Katarina Barley.
Upravo zbog toga, skupina desničarskih zastupnika sada traži da parlament izglasa službenu rezoluciju, izrazi solidarnost s obiteljima žrtava i pozove na "nultu toleranciju" prema političkom i ekstremističkom nasilju.
Inicijativu su pokrenula dva talijanska člana krajnje desne skupine Patrioti za Europu (PfE), Susanna Ceccardi i Paolo Borchia iz stranke Liga. "Ova brutalna ubojstva šokiraju našu savjest i pokazuju kako političko nasilje i ideološka mržnja mogu udariti neselektivno", poručili su Ceccardi i Borchia u zajedničkoj izjavi.
U samom tekstu rezolucije stoji: "Nasilju, ideološkoj mržnji i političkom zastrašivanju mora se suprotstaviti s nultom tolerancijom u svim demokratskim društvima". Također se naglašava kako bi "mediji trebali pošteno izvještavati o takvim napadima, bez ublažavanja ili zataškavanja informacija".
Među potpisnicima rezolucije većinom su zastupnici iz skupine PfE, ali i iz redova Europskih konzervativaca i reformista, poput Poljaka Dominika Tarczynskog, Talijana Carla Fidanza i Šveđanina Charlieja Weimersa.
Nacrt rezolucije sada će provjeriti ured predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole. Nakon toga, Konferencija predsjednika, tijelo koje okuplja čelnike političkih skupina, odlučit će hoće li se prijedlog uvrstiti na dnevni red sljedeće plenarne sjednice, zakazane za razdoblje od 6. do 9. listopada u Strasbourgu. Ostale političke skupine pozvane su da iznesu svoje stavove o prijedlogu.