Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić na N1 televiziji je komentirao bojkot trgovina i inflaciju.
Ako se bojkot nastavi, Stojić kaže da bismo mogli doći do recesije.
"Sasvim je razumljivo da građani reagiraju, osobito oni koji imaju problem s financiranjem izdataka za hranu. Ali, ako se bojkot nastavi, a ekonomija raste zadnje dvije godine na steroidima osobne potrošnje, ako izmaknemo tu jedinu polugu rasta, ekonomija može značajno usporiti rast. Osobna potrošnja je u RH financirana s dvije snažne državne intervencije u cijenu rada. Vidi se povećanje masa plaća u državnom sektoru, minimalna plaća je rasla ove godine, a i godinu prije je rasla rekordnih 20 posto u EU", govori Stojić.
"Kupovna moć je danas veća nego početkom prošle godine"
"Kupovna moć je danas veća nego početkom prošle godine, a i za ovu godinu je planiran rast mase plaća iznad rasta BDP-a", govori Stojić.
Podsjeća da je HUP podržao bijeli štrajk u pravosuđu, ali "povećanje mase plaća u posljednje dvije godine je bilo vrlo neselektivno, bez programa mjerenja učinka". "Većina njih je dobila povišice a da ne zna zbog čega. Takva je odluka države", kaže.
Dodaje da je masa plaća u pet godina udvostručena u javnom sektoru. "Kad javni sektor tako snažno pumpa rast plaća, on daje signale ostalom dijelu ekonomije, znamo da je to kod nas dominantno...", govori Stojić.
"Problem se ne može riješiti preko noći"
Na pitanje što očekuje od vlade odgovara: "Limitiranja cijena mogu kratkoročno pomoći dijelu građana, ali nećemo riješiti suštinski problem. On se ne može riješiti preko noći. Država nam je preskupa, previsoki su porezi, preregulirana je. Da ne ostane to samo na razini floskula, viši je porezni klin na plaće veće od 2500 eura nego u 12 drugih članica EU. Mi nismo konkurentni. Ako ne možemo privući nove investicije, ne možemo održavati konkurentnost. A to je jedino garancija bržeg rasta plaća i stopiranja inflatornih pritisaka."
Stojić navodi i da je EK prošle godine objavila izvješće prema kojemu je Hrvatska među tri članice EU koja je najmanje koristila smanjenje stopa PDV-a na hranu kako bi zaštitila građane od poskupljenja. "Mi smo vrlo malo koristili taj prostor u odnosu na druge. Kad radimo komparaciju cijena, moramo uzeti u obzir da je većina drugih članica značajno više intervenirala kroz stope PDV-a", kaže.