EKONOMIST Ljubo Jurčić gostovao je u Novom danu N1 televizije i komentirao inflaciju te moguća buduća poskupljenja.
Upitan za izjavu o kiseljenju kupusa i pođonjivanju cipela, Jurčić je rekao da bismo mogli doći u taj trenutak života, ali da sve ovisi o politici.
Jurčić: Prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je da smanji troškove koje može smanjiti
"Naša ekonomska politika dosad nije bila najuspješnija, sve je išlo po nekoj inerciji, spontano, politika je uvijek tumačila da je to najbolja politika iako smo tonuli na dno Europe. Bugari, Rumunji i mi smo na dnu Europe.
Imamo 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika, a Europa u prosjeku ima 30 tisuća. U Europi je 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika na granici siromaštva, a kad dođe inflacija od 10 posto, a na hranu i energente i 20 ili 30 posto, onda vi ne možete podmiriti troškove", rekao je Jurčić.
Nastavio je:
"Prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je da smanji troškove koje može smanjiti. Zato je bila moja poruka u tom smislu, da nabave one proizvode, hranu, odjeću i održavanje, a da preskoče zavisne troškove, trgovačku maržu, zaradu, kamate, što smo imali i prije organizirano preko sindikata i gdje smo se opskrbljivali direktno kod proizvođača."
"Ja ću kiseliti kupus, radim to iz tradicije"
Ipak, današnji način života nije kao prije, rekao je Jurčić i objasnio svoju izjavu o kiseljenju kupusa.
"Htio sam reći da ovaj novi sustav nije osigurao siguran i stabilan život građanima, pogotovo ne u krizi. Htio sam reći da smo nekad imali paralelni podsustav u doba kriza u sustavu, gdje je kriza tako rješavana. Ljudi su to radili po kućama. Ja sam možda zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi. Ja ću kiseliti kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali oni koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega.
Kada dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, graška, ima hrane. Ima li novi mobitel ili nema, to nije bitno, bitno je u ovakvim situacijama preživjeti", rekao je Jurčić, dodavši da je i 2008. godine krizu najavio tri mjeseca prije nego što je počela pa su ga i tada, kako je rekao, optužili za crnilo.
"Europa se treba prešaltati"
Komentirajući izjavu belgijskog premijera da Europu čeka pet do deset teških zima, Jurčić je rekao da to može, a i ne mora biti.
"Europa se treba prešaltati, prijeći na novi sustav skupih energenata. Problem je kad taj energent uđe u neki sustav, hoće li njegova upotreba značiti veću dodanu vrijednost i tu se usklađuju, uravnotežuju cijene inputa troškova i dohotka, uspostavlja se ravnoteža u većim cijenama i većem dohotku", rekao je Jurčić, dodavši da je belgijski premijer vjerojatno mislio na pet do šest godina, koliko treba da se napravi infrastruktura da bi se nadoknadio ruski plin.
Hoće li se cijene energenata ikada vratiti na stare razine više je geopolitičko nego ekonomsko pitanje, objasnio je.
"Ako se Europa priprema na podjelu istok-zapad, onda se mora priviknuti na to, ali to će biti normalni uvjeti prilagodbe energentima, ali onda mora strukturu i dohotke građana dignuti na višu razinu. Kad idemo iz niskih cijena u visoke cijene, nastaju lomovi, a da bi se oni spriječili, morate znati strukturu gospodarstva, procese, strukturu stanovništva, dohodak i imovinu građana i uskladiti ih", rekao je Jurčić.
"Hoće li inflacija rasti? Hoće"
Govoreći o rastu inflacije, kazao je da se ne bi igrao s procjenama, ali da će ona još rasti.
"Inflacija je već prošle godine počela rasti, ali to je financijska igra, sigurno će na početku godine biti manja zato što je baza veća. Ovo je jedno vrijeme gdje može biti na svaki način, ali ono što nedostaje Hrvatskoj je što nemamo nadzor nad gospodarstvom i strukture društva, a bez toga svaka mjera će biti, i kao u dobroj namjeri, improvizacija.
Hoće li inflacija rasti? Hoće. Mogla bi rasti još 2-3 posto, recimo 14 posto do kraja godine, ali pitanje je kakve bi mjere mogla vlada donijeti", zaključio je Jurčić.