Ilustracija: 123rf
Čak 60% mladih liječnika u dobi do 40 godina intenzivno razmišlja o odlasku iz Hrvatske, rezultat je ankete o zadovoljstvu mladih liječnika Hrvatske liječničke komore u kojoj je sudjelovalo 1496 liječnika.
Već prikupili dokumentaciju
Preko 1.000 liječnika već je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske.
Više od 90% anketiranih liječnika smatra da su u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije, dok njih više od polovice (59%) intenzivno razmišlja o odlasku u inozemstvo. Anketa pokazuje da bi tek svaki deseti liječnik (11%) odbio ponudu za posao u inozemstvu i ostao u Hrvatskoj, a kao motiv ostanka najčešće navode obiteljske razloge.
Pri tome mladi liječnici kao najčešće razloge odlaska navode bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava i veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja. Svaki od navedenih razloga odabralo je više od 60% anketiranih što jasno pokazuje da su mladi liječnici nezadovoljni cjelokupnim stanjem zdravstvenog sustava.
"Razlog iznimno visoke spremnosti mladih liječnika na odlazak iz Hrvatske leži u činjenici da 77% liječnika svoj profesionalni status i razvoj karijere u Hrvatskoj u budućnosti vide kao nepromijenjen ili lošiji. Ovo pitanje najbolje opisuje zabrinjavajuću situaciju u kojoj se zdravstveni sustav nalazi. Ukoliko se u skoro vrijeme ne poduzmu konkretne mjere, biti će sve teže zadržati mlade liječnike od odlaska u inozemstvo", pojašnjava predsjednik HLK-a, dr. Trpimir Goluža.
Dvije trećine anketiranih liječnika smatra da u sustavu zdravstva ima mnogo primjera nepotizma i političke podobnosti.
Anketa Liječničke komore pokrila je također i problematiku specijalističkog usavršavanja mladih liječnika i mentorstva, kao suradničkog odnosa između liječnika specijalizanta i njegovog mentora. Anketa je pokazala da od ukupnog broja specijalista ili liječnika koji trenutno specijaliziraju, ulogom mentora nije zadovoljno više od polovice (57%),
Zabrinjavajući podaci
Tek 7% liječnika smatra da je tijekom specijalizacije najviše znanja i vještina steklo od mentora, što je zabrinjavajući podatak. Mogući razlozi ovakvih rezultata leže u činjenici da pojedini mentori svoj posao obavljaju s visokom odgovornošću i predanošću, dok je većini edukacija specijalizanata ipak na drugom mjestu. Više od 70% anketiranih liječnika slaže se da je kontrola mentora potrebna i od strane Ministarstva zdravlja i od strane Hrvatske liječničke komore.
"Ono što zove na uzbunu je činjenica da velika većina liječnika ocjenjuje edukaciju tijekom specijalizacije neadekvatnom. Tek manje od četvrtine mladih liječnika smatra da je u većoj mjeri obavilo stavke programa specijalizacije, dok su oni koji su u potpunosti obavili propisani program u izrazitoj manjini", pojašnjava dr. Davor Kust, predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a .
Specijalizantske knjižice, dokument na temelju kojeg bi liječnik trebao konkurirati kolegama i koji mu omogućuje mobilnost unutar Europske unije, izgubile su svrhu i predstavljaju birokratski problem mladim liječnicima. To potvrđuje i činjenica da je samo 5% liječnika potvrdilo da u ovu knjižicu upisuje stvarno usvojena znanja i vještine.
U svojim komentarima liječnici su se osvrnuli na aktualne probleme u zdravstvu i iznijeli mjere koje bi poboljšale status liječnika u Hrvatskoj te spriječile njihov odlazak u inozemstvo.
Kao neke od najvažnijih istaknuli su ukidanje robovlasničkih ugovora, povećanje transparentnosti sustava, odabir kandidata za specijalističko usavršavanje prema kompetencijama, a ne podobnosti; poboljšanje edukacije: stručno usavršavanje izvan RH, rad pod nadzorom mentora, manja opterećenost administracijom, više vremena za rad s pojedinim pacijentom; bolji financijski uvjeti: veća plaća, plaćeni prekovremeni sati, smanjenje prekovremenih sati, povoljnije kreditiranje; nagrade za rad i znanje.