UKUPNE zalihe gotovih industrijskih proizvoda krajem prosinca prošle godine bile su za 0.3 posto veće nego u studenom, dok su na godišnjoj razini, prema prosincu 2020. godine, pale za 10.2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše porasla zalihe kapitalnih proizvoda, za 3.8 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju su porasle za 3.7 posto, zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju za tri posto, a zalihe energije za 2.7 posto.
Istovremeno su zalihe intermedijarnih proizvoda smanjene za 4.1 posto.
Na godišnjoj su razini najviše pale zalihe kapitalnih proizvoda, za 48.6 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju su smanjene za 15.9 posto, zalihe intermedijarnih proizvoda i zalihe energije za 14.1 posto te zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1.3 posto.
Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji porasle za 0.4 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 1.8 posto.
U sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 78.3 posto te u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 43.3 posto. Zalihe gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme su povećane za 25.7 posto, u proizvodnji pića za 18.6 posto itd.
Istodobno su u prosincu u odnosu na studeni najviše, za 65.6 posto, smanjene zalihe u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica te za 22.6 posto zalihe u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda.
Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 10.7 posto, a u rudarstvu i vađenju za 2.6 posto.
Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 82.3 posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 54.4 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 33.5 posto, proizvodnji tekstila, za 26 posto, proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 20 posto itd.
Najviše su porasle zalihe u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 441.4 posto, zalihe u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 36.6 posto, zalihe u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 27.9 posto, te zalihe u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 19.3 posto.