POTRES magnitude 5.5 po Richteru probudio je Zagrepčane u 6:24 ujutro prije točno dvije. U 7:01 uslijedio je još jedan potres magnitude 5 po Richteru.
Velik broj zgrada u centru grada je oštećen. U potresu je smrtno stradala 15-godišnja Anamarija Carević, ozlijeđeno je više od 30 ljudi, a materijalna šteta procjenjuje se na 86 milijardi kuna.
>> Prošle su dvije godine od potresa. U Zagrebu prava obnova još nije počela
Prava obnova, kakvu priželjkuju potresom pogođeni građani, ali i svi ostali, još nije krenula. Do sada u Zagrebu nije izgrađena ni jedna zamjenska stambena zgrada ili obiteljska kuća niti je organizirana konstrukcijska i nekonstrukcijska (pročelja, zabatni zidovi) obnova.
Prava obnova početkom travnja?
Iz Fonda za obnovu Zagreba objasnili su kako je bilo planirano da radovi na prvoj organiziranoj konstrukcijskoj obnovi po jedne obiteljske kuće i stambene zgrade počnu u ožujku, no dogodilo se nekoliko javnih nabava na koje se ni jedan ponuđač nije javljao, pa se to ponavljalo, a sve to traje mjesecima. Dodatno su se i projektiranja odužila, navode iz Fonda.
Ta bi obnova, najavljuju, trebala krenuti početkom travnja i tijekom godine obuhvatiti oko 120 višestambenih zgrada i obiteljskih kuća. Na proljeće bi trebali krenuti i prvi radovi organizirane nekonstrukcijske obnove koja bi ove godine obuhvatila oko 500 višestambenih zgrada.
Tek prošlog vikenda srušena je zgrada u Đorđićevoj ulici, koja je u potresu pretrpjela najveća oštećenja. Obnova tako u gradu Zagrebu dvije godine nakon potresa nije niti započela.
Nevena Rendeli: Rezultati su porazni
Oko obnove smo popričali s predsjednicom udruge SOS za Zagreb Nevenom Rendeli Vejzović. Udruga je osnovana s ciljem brze, kvalitetne, ali i kako njezini osnivači naglašavaju, poštene obnova grada Zagreba.
"Prošlo je dvije godine, promijenila su se ne samo dva ministra, nego i tri, bio je jedno vrijeme pred izbore i Predrag Štromar, onda dva gradonačelnika, dva zakona o obnovi, a rezultat je jedna srušena zgrada i njih nula obnovljenih uz Zakon o obnovi. To su porazni rezultati", rekla je ona.
"To su porazni rezultati za sve uključene u obnovu, nakon dvije godine je jasno da je proces zakompliciran. Pritom, ponavlja se da novca ima iz Fonda solidarnosti gdje je produžen rok za godinu dana, a tako i novca za višestambene i privatne kuće u Zagrebu. Ali očito stvar negdje ne funkcionira", govori Rendeli Vejzović.
"Bilo je šest tisuća objekata s crvenom i žutom naljepnicom. Ako izuzmemo ovu jednu koja je srušena, to je sad njih 5999, sve drugo što se radilo su građani obnavljali sami i nisu još uvijek dobili povrat novca. Što se tiče škole, jedna je obnovljena, a ostale čekaju na obnovu".
"Jedino je obnovljena Osnovna škola Miroslava Krleže, u koju su učenici uselili. Na prijevoz učenika čije matične škole nisu obnovljene potrošeno je 300 milijuna kuna, a u tim školama u koje oni sad idu nastava se pohađa u dvije smjene", kaže.
"Čini mi se da se zaboravilo koliko je opasno prolaziti pored nekih zgrada"
Što se tiče Zakona o obnovi, govori da je on sada dobar. Ističe kako je sve u zakonu razjašnjeno, ali i navodi da je problem provedba ovog zakona.
"Što dobar zakon vrijedi ako je on mrtvo slovo na papiru? Treba reći i da u njemu ne stoji da je obnova obavezna, to bi bilo važno jer bi se i tako obnova ubrzala, više ne bi trebala izglasavati onih 51 posto između suvlasnika da se dogovore hoće li ići u obnovu. Ona mora biti obavezna", kaže.
Pitali smo je što misli koliko je Zagreb sada siguran grad.
"Pomalo smo zaboravili na taj potres koji je bio u 6:24. I neka smo zaboravili. Taj stres je bio grozan, izgubljen je život. Ali ne treba zaboraviti koliko je Zagreb nesiguran, a to je ono na što mi kao udruga upozoravamo dvije godine. Tu mislim i na uži i širi centar, a da ne govorimo o Markuševcu, tamo ljudi žive u kontejnerima i garažama."
"Čini mi se da se zaboravilo koliko je opasno prolaziti pored nekih zgrada, a kamoli živjeti u njima. Zbog nefunkcioniranja države, koja nikako da pokrene obnovu, stvari stoje. A grad je siguran dok se nešto ne dogodi nekome", zaključila je ona.
Igor Kordić: Cijeli sustav je napravljen krivo, odgovornost je premijera
Potpredsjednik udruge SOS za Zagreb Igor Kordić za Index govori kako je cijeli sustav napravljen krivo. Dodaje da nema jasnog ustroja i vertikalnog sistema upravljanja, istaknuvši kako postoje odgovorni za definiranje zakonskih okvira i tehničkih specifikacija, ali nema kompletne provedbe.
"Pritom mi imamo dva ministarstva, tu su Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvo kulture, onda Fond za obnovu, u Zagrebu je i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Tu je i Državni inspektorat koji ne radi svoj u posao u smislu izlaska na teren radi utvrđivanja ugroze i postupanja", kaže.
"Imamo i Grad Zagreb, kao i upravitelje zgrada. Previše je dionika, a nema poluge moći. Nema ustroja gdje svi rade kao jedan i to je problem. Najveća je odgovornost na državi, pogotovo na premijeru koji u ove dvije godine nije zauzeo potpuno jasan stav".
"Nije bio onaj koji će ministre ustrojiti i svima jasno dati do znanja da je obnova Grada Zagreba od nacionalnog interesa, nego se sve svelo na neke administrativne zavrzlame. A ovo je prirodna nepogoda, nama se dogodila katastrofa. Priča je svedena na građane koji se u moru dokumentacije i svih prepreka ne mogu dovoljno dobro snaći jer je sve jako kompleksno", ističe.
"Ljudi su očajni zbog ove situacije"
Dodaje kako su građani poduzetni i rade, ali da država mora biti ta koja će nositi obnovu kako bi i građani stekli u nju povjerenje.
"I prije su dijelovi Zagreba bili u lošijem stanju, nije izglasan zakon o upravljanju građevinama, stoji u ladici vlade nekoliko godina. Cijeli sustav prije potresa nije bio spreman, a mogao je biti spreman. Prošlo je 30 godina od samostalnosti, a nije se napravio zakon. Očito je procjena da je politički nepopularan", naglasio je.
Pitamo ga što mu kažu ljudi na terenu, oni čiji domovi nisu još uvijek obnovljeni. Govori da su ljudi očajni zbog ove situacije s obnovom nakon potresa.
"Teško je svakome tko je morao napustiti dom. Svi se žele vratiti kućama. A vrijeme curi. Ljudi ne znaju kad bi to moglo biti. Gube iz dana u dan povjerenje u državu, grad i institucije. Isto to povjerenje je i prije bilo nisko, ali sad je posebno kad je ugrožen mali čovjek. Ne moram govoriti kako je onima koji žive u kontejnerima", govori.
""A što ako se dogodi još jedan potres?
Što se tiče sigurnosti uz Zagrebu, rekao je da je grad nesiguran ne samo za one koji i dalje stanuju u oštećenim objektima, nego i za sve druge.
"Ljudi brzo zaborave loše stvari. To je obrambeni mehanizam. Ljudi vole ići naprijed i zaboravljati loše, ali puka je sreća da osim dva slučaja nije bilo većih incidenata. Konkretno, da nije bilo žrtava nakon potresa", rekao je.
"A što ako se dogodi još jedan potres? To je glavno pitanje. Što ako se dogodi jači ili isti potres? Tu je najveći upitnik. Mi smo u utrci s vremenom. Nakon zagrebačkog potresa smo mislili da ne može biti opet isto, da će to biti za 150 godina. A malo poslije dogodio se još veći potres koji se itekako osjetio i u Zagrebu".
"Ne mora potres biti svakih 150 godina. Može se to dogoditi vrlo brzo. A što onda? Ove zgrade su prije bile u lošem stanju. Sad su u jako lošem stanju. Pitanje je što će biti s njima i s ljudskim životima", dodaje.
Zaključio je kako je svaka kriza prilika, pa tako i ova da građani ostvare stopostotno financiranje kroz novi Zakon o obnovi. Ističe da je bitno da se predaju i pripreme zahtjevi i iskoristi prilika jer će konstrukcijska cjelovita obnova utjecati na živote.