Foto: Hina
NATO bi trebao braniti Švedsku i Finsku u slučaju oružane agresije iako te zemlje nisu članice tog saveza, rekao je viši dužnosnik NATO-a na skupu koji je pokazao rastuću zabrinutost zbog vojnog jačanja Rusije.
Obje zemlje dobrodošle u NATO
"To što nisu članice zapravo spušta prag za oružanu agresiju protiv tih dviju države. Prema mojem mišljenju NATO im jednostavno iz moralnih i drugih razloga mora priteći u pomoć", rekao je Helseth na konferenciji o sigurnosti u Berlinu.
On je rekao da su obje zemlje dobrodošle u NATO ako se odluče pridružiti tom savezu.
Glavni vojni čelnici NATO-a i njegovih članica na dvodnevnom skupu u Berlinu govorili su o naporima da izgrade snažniji sustav odvraćanja bilo kakve vojne agresije Rusije.
Finska, Švedska, Danska, Norveška i Island dogovorile su ovoga mjeseca pojačati obrambenu suradnju i razmjenjivati više informacija o zračnom nadzoru, što je dio širih nastojanja da osnaže obranu kako bi odgovorili na ruske aktivnosti.
Zabrinutost zbog ruskog jačanja
Dužnosnici iz Finske i Švedske na konferenciji su govorili o njihovoj zabrinutosti zbog ruskog vojnog jačanja na Arktiku i općenito u sjevernoj Europi, navodeći aneksiju ukrajinskog Krima 2014. kao poziv na buđenje.
Dvije zemlje sudjeluju u vježbama NATO-a, ali ih ne pokriva članak 5 temeljnog sporazuma NATO-a koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve. Obje zemlje znaju da bi pridruživanje savezu izazvalo reakciju Moskve koja se protivi bilo kakvom širenju NATO-a.
Dužnosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova u utorak je pozvao na napore u obnovi veza među europskim državama, uključujući i više komunikacije među vojnim stručnjacima.
Helseth je, međutim, rekao da "ne može biti povratka na redovno stanje" zbog ruske aneksije Krima, uloge Moskve u podršci nasilju na istoku Ukrajine, potpore sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu, te korištenju "cyber-napada".