VEČERAS se opet pomiču kazaljke na satu.
Završava, naime, ljetno računanje vremena, a počinje zimsko, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.
Pomicanje kazaljki na satu ima posljedice po zdravlje, ali i ekonomiju
Više je aspekata na koje promjena sata utječe.
Jedan od njih je zdravstveni, koji, doduše, najviše utjecaja ima na prijelazu sa zimskog na ljetno računanje vremena. Istraživanja govore da se uz promjenu kazaljki na satu pojačava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i nesanice i glavobolje. Spominju se i umor i nedostatak koncentracije...
Osim zdravstvenog aspekta, tu je i onaj ekonomski. Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.
Također, prema nekim analizama, prelaskom sa zimskog na ljetno računanje vremena potroši se 1 posto više goriva zbog dužeg dana, a za 0.5 posto poveća se ušteda električne energije. U početku se mislilo da će se uštedjeti mnogo više.
No, do kada ćemo mijenjati kazaljke na satu? Prije tri godine Europska komisija je predložila da se ukine sezonsko pomicanje kazaljki na satu, vjerovalo se da će brzo doći do promjene, ali do toga još uvijek nije došlo.
Borzan: Države se ne mogu dogovoriti
Kontaktirali smo hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu Biljanu Borzan te je pitali u kojem je sad stadiju ova namjera Europske komisije.
"Odgođeno je do daljnjega. Članice EU se ne mogu dogovoriti koje računanje vremena bi uvele - ljetno ili zimsko, i to blokira cijeli proces. Također, zbog pandemije je to pitanje palo u sjenu", govori Borzan.
Napominje da različite države imaju različite stavove.
"Proces dogovora oko trajnog ljetnog ili zimskog računanja vremena traje dulje nego što se očekivalo zbog činjenice da je koronavirus gurnuo i to pitanje u drugi plan. Isto tako, različite države imaju različite stavove. Turističke zemlje žele ostaviti ljetno vrijeme, sjeverne zemlje žele zimsko, Irska želi biti u vremenskoj zoni s Velikom Britanijom, koja je izvan EU, i slično", pojasnila je.
"Dakle, zemlje moraju uskladiti što njihovi građani žele sa stavom susjednih država zbog praktičnih razloga, a onda i na razini EU donijeti odluku. Svi su svjesni da bi bilo najbolje da smo svi ista zona, ali takav dogovor se čini daleko", napomenula je.
"Teško je predvidjeti kad će prijedlog zaživjeti"
Pitamo je i prevladava li ljetni ili zimski model.
"Prevladava ljetni model, ali nije velika razlika", dodaje.
Ona sama, ističe, nema problem s mijenjanjem kazaljki na satu.
"Ne osjećam taj problem u smislu da imam zdravstvene teškoće, ali budući da mi se naši građani žale, a i četiri milijuna EU građana je potpisalo peticiju o ukidanju pomicanja sata, mislim da je to pitanje koje ne možemo zanemariti", izjavila je.
Sve u svemu, kad bismo ukidanje pomicanja sata mogli očekivati?
"Teško mi je u ovom trenutku to predvidjeti", poručila je.
Europska komisija: Najbolje da zemlje same odluče žele li ljetno ili zimsko računanje vremena
Kontaktirali smo i Europsku komisiju.
Glasnogovornik Stefan De Keersmaecker za Index je objasnio da je Komisija predložila da se ukine pomicanje sata u rujnu 2018. Dodao je da je prijedlog popraćen zahtjevima građana i država članica, kao i rezolucijom Europskog parlamenta, što je dodatno osnaženo sa studijama, a održana su i javna savjetovanja.
"Komisija je odlučila da je najbolje da zemlje članice odluče žele li zadržati trajno zimsko ili ljetno računanje vremena", naveo je on.
Dodao je da je u ožujku 2019. i Europski parlament podržao prijedlog Europske komisije te da je sad sve na Europskom vijeću.
Europsko vijeće: Ne zna se kad će se ponovo raspravljati
Poslali smo upit Europskom vijeću.
"Vijeće nije formiralo mišljenje. Prije nego što prijedlog postane zahtjev, Europsko vijeće i Europski parlament moraju se oko toga složiti. Zadnji put se o prijedlogu raspravljalo u prosincu 2019. godine. Budući da je odluka o ovoj promjeni kompleksna, mnoge države članice smatraju da treba izraditi procjenu utjecaja prije nego što se formira mišljenje", dodaju.
"Potrebna je i koordinacija susjednih država, kako bi se izbjegao problem drugačijih vremenskih zona među njima ako bi napustili sadašnji sistem", odgovorili su.
"Zemlja koja presjeda Vijećem odlučuje o tome koji će se prijedlozi naći na dnevnom redu. Ovaj prijedlog nije uvrstilo slovensko Predsjedništvo. Zemlji koja će iduća presjedati tek predstoji predstaviti plan rada i sa sigurnošću ne možemo reći hoće li ovaj prijedlog biti uvršten", naveli su i time jasno naznačili da stvari i neće ići tako glatko.
Ekonomist Srića: Vrijeme je za pravu analizu
Pitali smo ekonomskog analitičara Velimira Sriću je li s ekonomskog aspekta povoljnije ljetno ili zimsko vrijeme.
"Nisam ekspert, ali činjenica je i da se o ovome govori samo onda kad se kazaljke mijenjaju, evo kao što ste i vi mene nazvali. No, o tome bi trebalo i inače razmišljati. Prije nekoliko godina se mogao čuti stav da je Hrvatska bliže ljetnom računanju vremena. Ali i od onda su brojne promjene", rekao je.
"Te su analize rađene u drugim uvjetima, dok nije bilo rada na daljinu, dok bi rad na nekim mjestima počinjao u 6 ujutro... No, vrijeme je za ozbiljnu studiju. Ekonomska računica ovisi danas o drugim elementima, a ne o onima o kojima je nekad ovisila i zato bi se trebao promijeniti pogled na tu temu. Vrijeme je za pravu analizu", rekao je.
"Ipak sam za stalno ljetno računanje vremena"
"Kad se uvodilo ljetno vrijeme, računalo se na to da se jutarnji sati i sunce iskoriste za posao te da se dobije i sat na poslu. A danas ljudi počinju raditi sve kasnije, radi se hibridno, većina aktivnosti seli se u popodnevne i večernje sati", rekao je on.
Ipak, dodaje, preferirao bi da je stalan model ljetnog računanja vremena.
"Uvjeren sam da bi i istraživanja potkrijepila da je ipak bolje ljetno računanje vremena. Kad imate duži dan, drugačije se odnosimo prema noći. Vjerujem da veći broj ljudi profitira kad se selimo sa zimskog na ljetno vrijeme", pojasnio je Srića.