Foto: Filip Kos, Index
U POSLJEDNJE 4 godine u Hrvatskoj je zatvoreno gotovo 10.000 obrta, a zbog toga je bez posla ostalo 19.500 ljudi. U 2012. imali smo 85.582 obrta, a danas ih je registrirano 76.042.
Podaci su to Hrvatske obrtničke komore koji pokazuju da su trendovi i dalje negativni. Ako se nešto ne pokrene i država ne prestane raznim parafiskalnim nametima uništavati obrtnike, moglo bi se dogoditi da obrtništvo doživi potpunu propast. Svake godine imamo sve više praznih poslovnih prostora u središtu Zagreba, Osijeka i ostalih gradova. Iako je djelomično za to kriva recesija te ekspanzija trgovačkih centara u posljednjih 10 godina, ipak oni ne mogu biti jedini krivac za ovakvu situaciju u sektoru obrtništva.
>Ovako izgleda propast: Osijek sablasno prazan, svaki drugi obrt zatvoren
Antun Trojnar, predsjednik je Udruženja obrtnika grada Zagreba i ujedno vlasnik obiteljskog obrta kojeg je otvorio njegov djed 1952. godine. Njegov se obrt bavi građevinarstvom, a 1985. preuzeo ga je od oca. Ovaj dugogodišnji obrtnik u razgovoru za Index otkriva koji su najveći problemi koji muče obrtnike i što bi se trebalo pod hitno promijeniti ako ne želimo da ta gospodarska grana potpuno iščezne.
Isplativije otvoriti j.d.o.o
"Prije svega treba pojednostaviti poreznu politiku i smanjiti davanja državi. Obrtnici su na rubu egzistencije i imaju zaposleno uglavnom po dvoje radnika, no za jednu plaću radnika još toliko moramo dati i državi pa svi u obrtu radimo za minimalac. Uz to postoji niz parafiskalnih nameta koje nam je sve teže plaćati. HRT namet je recimo potpuno besmislen. Za svaki radio moramo platiti pristojbu, ili TV u radnji, onda je tu još i ZAMP, a ne vidim razloga zašto se uopće naplaćuju takvi nameti. To sve opterećuje rad obrtnika.
Postoji i veliki problem onih koji se bave poslom, a nemaju registriranu djelatnost. Ako stavimo na papir brojke, dođemo do poraznih rezultata koji su problem na nivou cijele države. Ako recimo netko od burze dobiva naknadu 1500 kuna, a nešto radi preko vikenda i tu zaradi 700 kuna, onda je to neka prosječna plaća od koje država nema koristi, a mi punimo proračun", rekao je Trojnar.
Dodao je i kako se iz tog razloga sve više ljudi odlučuje na zatvaranje obrta, a otvaraju se j.d.o.o. (jednostavna društva s ograničenom odgovornošću).
Naime, da biste otvorili naprimjer ugostiteljski obrt potrebno je da imate vi ili vaš voditelj poslovanja završenu ugostiteljsku školu, a za otvaranje d.o.o. potrebno je izdvojiti startni polog od 20.000 kn. Izmjenama zakona uvela se mogućnost osnivanja jednostavnog d.o.o (j.d.o.o.). čime možete otvoriti vašu ugostiteljsku tvrtku bez obvezne stručne spreme (kao što je potrebno za obrt) i bez 20.000kn pologa (d.o.o.) za samo 807,5 kuna plus temeljni kapital od 10 kuna (817,5 kuna).
Trojnar pak smatra da bi d.o.o. i j.d.o.o. trebali biti po svemu izjednačeni s obrtima.
"Čak i u BiH i Srbiji imaju bolji sistem plaćanja"
"Mi ako nismo stručno osposobljeni ne možemo imati obrt, a oni koji otvaraju j.d.o.o. ne moraju biti stručno osposobljeni. Isto tako imamo i veliki problem sa sivom zonom što bi država mogla riješiti uvođenjem međuporeznih stopa. Kod nas i oni koji nemaju registriranu djelatnost mogu kupovati repromaterijal. U Austriji recimo ne možete kupiti više od litru ulja za auto.
U Italiji ne možete kupiti plinski bojler ako niste ovlašteni serviser ili pak radijatore ako nemate registriranu djelatnost. Kod nas se sve pak može.
Prije 1990. se puno bolje odnosilo prema poreznicima, tada bi država neplatišama sjela na račun, a danas ne možete naplatiti svoje radove. Čak i BiH i Srbija imaju bolji sistem plaćanja nego Hrvatska, a mi moramo državi dati gotovo 100 posto dodatnog iznosa na plaću radnika.
Isto tako kad netko tko ima d.o.o. proglasi stečaj, ostane svima dužan, od države do dobavljača, no obrtnik ne može ostati nikome jer garantira svojom imovinom", kazao je Trojnar.
Uz to je tvrdi, jedan od velikih problema i što se u državi kompletno stopirala potrošnja.
" Što se tiče recimo građevine, nužno je da država krene u samoinvestiranje radova, jer ako krene građevina krenut će cijela privreda. Pitam se i zašto je ukinuto pravo na povrat PDV-a na gorivo i kupovinu vozila kod obrtnika. To nam je Slavko Linić ukinuo i time je naravno smanjio i kupovinu vozila što je udarac i autoindustriji. Time su zakinuti i automehaničari jer im je smanjen obim posla. Ukinute su i porezne olakšice za reprezentacije, što je pk direktno naštetilo ugostiteljima. Svim ovim potezima se blokira potrošnja i cjelokupna privreda", zaključio je Trojnar.
O problemu crnog tržišta i sive zone na području obrtništva za Index je progovorio i vlasnik frizerskog obrta Ivica Zanetti.
Istaknuo je kako ima puno nelojalne konkurencije, onih koji su zaposleni kod obrtnika i onda u slobodno vrijeme još rade doma.
"Jedna kazna može značiti ključ u bravu"
"Ima toliko onih koji doma šminkaju, rade frizure, dok mi koji imamo obrte plaćamo razne parafiskalne namete kojih je svakim danom sve više i tako punimo proračun. Ti nameti su jednostavno neodrživi. Guši nas ta HRT pristojba pa za smeće nije dovoljno da plaćamo naknadu već još i za zbrinjavanje otpada pa se naplaćuje i za rad na siguran način, stalno moramo provoditi razna atestiranja poslovnog prostora, deratizaciju, razne namete koji dolaze po direktivi EU, a zauzvrat nemamo nikakvo rasterećenje u poreznom sustavu", kazao je Zanetti.
Ističe kako se nalazimo u jako nesigurnom vremenu za otvaranje i nastavak rada obrta budući da su represivne mjere sve gore.
"Stalno dolaze inspekcije, a kazne su predrastične, mnogi od nas komotno mogu staviti ključ u bravu i zatvoriti obrt kad stigne kazna na 20.000 kuna. Jednako tako davanja su nam prevelika, režije potiho rastu, stalno poskupljuje voda, struja, plin, a cijena usluge ne raste", ustvrdio je Zanetti.
I na zapadu dodaje, postoje razni nameti, ali zato su kaže tamo cijene uslužnih djelatnosti daleko veće.
"U Europi se recimo frizura naplaćuje 130 eura, a kod nas 300 kuna i ti se nisi pokrio. Kod nas ne postoji ekvivalent dobivenog i uloženog i zato se obrti zatvaraju. Ljudi radije otvaraju j.d.o.o. jer tako ne riskiraju svoju imovinu. S druge strane obrtnici se samozapošljavaju i ulaze u posao srcem, ne kalkuliraju, ne idu sa sakrivenom pobudom.
Ja sam za to da sve bude legalno, kad bi svi radili po zakonu, ne bi bila takva situacija. Treba promijeniti i svijest ljudi koji žive na račun državnog proračuna da ne potiču sivu ekonomiju. Recimo trebalo bi uvesti kaznenu odgovornost za onog koji prima plaću iz proračuna, a uhvate ga da je auto popravio kod neregistriranog automehaničara jer tako direktno potiče sivu ekonomiju.
Gledam na primjer učitelje, znam da je njima teško, slažem se s tim, no dosta ih ima da zarađuju privatno na instrukcijama, ali to su stvari o kojima ljudi šute. I mi koji punimo proračun s druge strane ne možemo preživjeti već se moramo stalno krpati ili na kraju zatvoriti obrt", kazao je Zanetti.
HOK: Obrtništvo nije u fokusu gospodarske politike
U Hrvatskoj obrtničkoj komori za Index su pak rekli da je problem što obrtništvo, kao i malo i srednje poduzetništvo, nažalost, nije bilo u fokusu vladine gospodarske politike.
"Gospodarska i financijska kriza nije jedini uzrok zabrinjavajućim statistikama u obrtništvu. Značajnim dijelom zaslužno je i nepovoljno i nepoticajno poslovno okruženje. Stabilan i povoljan zakonski okvir, uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera, razumijevanje specifičnosti obrtništva i neophodna podrška države, temeljni su preduvjet za opstanak hrvatskog obrtništva.
Najveći problemi obrtništva danas su slaba potražnja za obrtničkim proizvodima i uslugama, blokade i ovrhe, teško dostupni izvori financiranja, administrativne prepreke, česte izmjene zakona i propisa, visoki troškovi poslovanja, nelojalna konkurencija neregistriranih djelatnosti, neplaćanje i nepoštivanje rokova plaćanja, nefleksibilno radno zakonodavstvo, visoke porezne obveze – nejednak položaj za olakšice, pravna nesigurnost te obrazovanje neusklađeno s potrebama gospodarstva", kažu u HOK-u.
Kako bi poboljšali poslovnu klimu u Hrvatskoj i kako bi država stvorila poticajno i konkurentno poduzetničko okruženje te uvjete za rast i razvoj obrtništva i ukupnog gospodarstva, Hrvatska obrtnička komora oblikovala je prije parlamentarnih izbora krajem prošle godine šest glavnih zahtjeva budućoj vlasti. U HOK-u se još uvijek nadaju da će suradnja s ovom Vladom i resornim ministarstvima biti bolja nego do sada te da će se uspješno riješiti brojni problemi koji opterećuju hrvatske obrtnike.
Obrtnici od Vlade traže izjednačavanje statusa obrtnika s ostalim sudionicima na tržištu, postupanje inspekcijskih službi kroz preventivu i edukaciju prije represije, smanjenje administrativnih barijera u poslovanju.
Zahtjevi Vladi
Zahtijevaju i jednostavnije zapošljavanje za povremene poslove, izjednačavanje prava obrtnika s radnicima, te da se iskoristi potencijal Hrvatske obrtničke komore za prekvalifikaciju nezaposlenih.
"Tražimo i dosljednu provedbu Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, poticajne porezne mjere za poslovanje obrtnika, lakši pristup kreditima i drugim izvorima financiranja. Isto tako tražimo dosljednu primjenu propisanih rokova plaćanja, neoporezivi otpis nenaplativih potraživanja, uvođenje jamca – platca za obveze prema Državnom proračunu", naglašavaju u HOK-u.
Posebna pažnja treba se posvetiti tvrde i sektoru obrazovanja pa tako traže uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, odgovornost i suradnju svih dionika u strukovnom obrazovanju, promociju i veći značaj strukovnih kvalifikacija te cjeloživotnog obrazovanja.
I za kraju smatraju kako bi se u saborskim odborima, u Koordinaciji Vlade RH i u radnim grupama ministarstava, trebala povećati zastupljenost obrtnika, te priznavanje Hrvatske obrtničke komore kao poduzetničke potporne institucije.