Azerbajdžan, domaćin ovogodišnjih pregovora UN-a o klimi, planira povećati svoju proizvodnju fosilnih goriva za trećinu tijekom sljedećeg desetljeća, prema analizi koju je objavio Guardian.
Prognoza pokazuje da će domaćin Cop29 povećati svoju godišnju proizvodnju plina za oko 12 milijardi kubičnih metara u sljedećih 10 godina, što se smatra ključnim razdobljem u kojem globalni čelnici moraju smanjiti proizvodnju fosilnih goriva ako žele ograničiti globalno zagrijavanje.
Azerbajdžan želi popuniti prazninu koju je ostavila Rusija
Azerbajdžan posjeduje jedno od najvećih svjetskih plinskih polja, Shah Deniz u Kaspijskom jezeru, a očekuje se da će zemlja izvući 411 milijardi kubičnih metara plina u sljedećih 10 godina. To bi emitiralo 781 milijun tona ugljičnog dioksida - više od dva puta više od godišnje emisije ugljika u Velikoj Britaniji.
Brojke se temelje na analizi trenutne proizvodnje plina u Azerbajdžanu, kao i rezervi odobrenih za razvoj i onih koje su procijenile naftne i plinske tvrtke, ali još nisu dobile dozvolu za razvoj. Sugerira se da će godišnja proizvodnja plina u zemlji vjerojatno porasti s procijenjenih 37 milijardi kubnih metara ove godine na 49 milijardi kubnih metara godišnje 2033. godine.
Konzervativna analiza ne uključuje rezerve plina za koje se pretpostavlja da postoje, ali još nisu dokazane bušenjem, a koje bi se mogle razviti u sljedećih 10 godina. Također isključuje predviđenu proizvodnju plinskog kondenzata u Azerbajdžanu, tekućeg oblika ugljikovodika.
Prošlog mjeseca predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev rekao je da se zemlja "pouzdano kreće prema cilju" udvostručenja svog izvoza plina u Europu do 2027. Azerbajdžan također izvozi plin u Tursku i Gruziju.
Rasprave o klimi vode lobisti fosilnih goriva
Aliyevljeva vlada prošlog je tjedna imenovala bivšeg izvršnog direktora svoje državne naftne i plinske tvrtke za predsjednika klimatskih razgovora Cop29, koji bi se trebali održati u Bakuu ovog studenog. Mukhtar Babayev imenovan je azerbajdžanskim ministrom ekologije i prirodnih resursa 2018., nakon 26-godišnje karijere u naftnoj i plinskoj tvrtki Socar.
Kritičari imenovanja povukli su paralele s imenovanjem Sultana Al Jabera za predsjedatelja prošlogodišnjim klimatskim summitom Cop28 u Dubaiju, dok je ovaj još uvijek bio izvršni direktor Abu Dhabi National Oil Company.
Azerbajdžanska vlada nada se popuniti prazninu u opskrbi plinom u Europi koju je ostavila Rusija nakon invazije na Ukrajinu prije gotovo dvije godine. Ali kritičari upozoravaju da su interesi Azerbajdžana vezani uz fosilna goriva imali izravnu ulogu u financiranju vojne agresije protiv etničkih Armenaca na spornom području Nagorno Karabaha.
Global Witness je naveo da je udio Azerbajdžana u dva velika naftna i plinska projekta od razbuktavanja sukoba 2020. donio prihode državi u razini četiri vojna budžeta. Više od polovice stanovništva Nagorno Karabaha pobjeglo je u Armeniju u onome što je Erevan opisao kao "etničko čišćenje" usred vojnog napada Azerbajdžana kako bi povratio punu kontrolu nad odcijepljenom regijom.
Dominic Eagleton, viši aktivist u Global Witnessu, rekao je: "Dok hrlimo prema klimatskom kolapsu, od nas se sada traži da svoju budućnost stavimo u ruke Azerbajdžana, petrodržave koju podupiru velike naftne kompanije i koja masovno povećava svoju proizvodnju plina. Potrebno nam je da donošenjem klimatske politike upravljaju klimatski čelnici, a ne zemlje čiji je interes držati svijet zakačenim za naftu i plin."