Europska komisija predlaže drastično povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode za čak 73 posto, s trenutnih 124,2 na 215 eura na tisuću komada.
Takav potez doveo bi do dvostruko većeg trošarinskog opterećenja u usporedbi sa susjednim zemljama izvan EU, ugrozio hrvatsku duhansku industriju i potaknuo bujanje crnog tržišta, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Iz HUP-a naglašavaju kako je hrvatska duhanska industrija od strateške važnosti i jedinstveno vertikalno integrirana - od uzgoja u Slavoniji i Podravini do finalne proizvodnje u Istri. "Zapošljava oko 10.000 ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a tristotinjak farmera proizvodi 6 posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem Europske unije", ističu u udruzi poslodavaca.
Analize pokazuju da je potražnja za duhanskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na cijene nego što Europska komisija pretpostavlja. Zbog toga u HUP-u zaključuju da bi ovakvo povećanje trošarina dovelo do pada, a ne rasta poreznih prihoda.
"Hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo, već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji", upozoravaju iz HUP-a. Dodaju kako bi goleme razlike u cijenama u odnosu na susjedne zemlje poput Srbije, BiH i Crne Gore dovele hrvatsku duhansku industriju u izrazito težak položaj.
Povrh povećanja trošarina, Komisija predlaže i porezni mehanizam TEDOR, kojim bi se 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina preusmjerilo izravno u proračun EU-a. Prema procjenama HUP-a, to bi Hrvatsku stajalo dodatnih 152 milijuna eura godišnje.
"To državi ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU, u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU-a. Tim gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ", navode iz HUP-a. Procjenjuju da bi ukupan godišnji gubitak za državni proračun, uzimajući u obzir oba prijedloga Komisije, iznosio oko 400 milijuna eura.
Hrvatska udruga poslodavaca stoga poziva na odbacivanje mehanizma TEDOR radi očuvanja fiskalnog suvereniteta. Također se protive i uvođenju CORE poreza za velike tvrtke, smatrajući da bi to dodatno opteretilo i smanjilo konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Umjesto toga, HUP predlaže koordinaciju Hrvatske s državama u regiji radi jačanja pregovaračke pozicije prema Komisiji, kao i aktivnu suradnju industrije i Ministarstva financija. Zalažu se za faznu i umjerenu prilagodbu trošarina kako bi se izbjegli cjenovni šokovi i rast sivog tržišta. Uz to, traže i povoljniji porezni tretman za proizvode smanjenog rizika, poput grijanog duhana i e-tekućina, čime bi se pušače potaknulo na prelazak na manje štetne alternative.
Iz HUP-a upozoravaju da bi previsoke stope trošarina na proizvode smanjenog rizika, poput e-tekućina, mogle uništiti to tržište. Primjerice, predložena stopa za nikotinske vrećice smanjila bi njihovu prodaju za čak 86 posto, što bi obeshrabrilo pušače da prijeđu na manje štetne opcije.
Europska unija, ističu, već gubi 17 milijardi eura godišnje zbog ilegalne prodaje cigareta. Povećanje trošarina samo bi dodatno ojačalo sivo tržište i krijumčarenje, bez stvarne koristi za javno zdravlje. Zaključuju kako je prosječna trošarina u Hrvatskoj u listopadu 2024. iznosila 128 eura na tisuću cigareta, što je, uzimajući u obzir kupovnu moć, tek 14 posto ispod prosjeka EU-a, te stoga nema prostora za tako nagli rast kakav predlaže Komisija.