VIJEST da je Europska komisija (EK) početkom siječnja odobrila stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od kukaca ozbiljno je uznemirila hrvatsku javnost, osobito konzervativce.
Marin Miletić iz Mosta ustvrdio je u raspravi u saboru da je predsjednica EK Ursula von der Leyen potpisujući odobrenje za uvrštavanje kukaca u novu hranu "otkrila asketizam" i istovremeno izrazio sumnju da ga je otkrila samo za građane Europe, a ne i za sebe.
"Dakle, u 2023. godini, kada je tehnologija toliko napredovala, kada je znanost otišla toliko daleko, kada možemo imati vrhunsku i zdravu hranu, šefica Europske komisije nas šalje nekim vremeplovom u vrijeme Ivana Krstitelja kada govori da bi građani Europe, a tako i mi Hrvati i Hrvatice, građani Republike Hrvatske, trebali jesti kukce", poručio je Miletić.
Ova izjava sporna je na mnogo načina, no u ovom tekstu analizirat ćemo samo neke njezine ključne probleme. Istovremeno ćemo pokušati objasniti koji su važni razlozi zbog kojih europski zakonodavci smatraju da uvođenje kukaca u europsku prehranu ima smisla.
Razlozi za odobrenje kukaca ukratko
Recimo na početku samo kratko da su kukci vrlo ekonomičan i zdrav izvor životinjskih proteina i nekih drugih važnih nutrijenata te da njihov uzgoj predstavlja značajno manji ekološki i klimatski otisak za planet od uzgoja mesa jer uz značajno manje resursa poput vode i obradivog tla stvaraju iste količine prehrambenih sastojaka.
Uz to, ona podrazumijeva manje nasilja nad životinjama, s tim da treba imati na umu da će u sljedećih 30 godina broj stanovnika u svijetu narasti za još dvije milijarde, što znači da će se potrebe za hranom značajno povećati. Pritom će klimatske promjene smanjiti proizvodnju hrane u brojnim dijelovima svijeta, a EU je jako ovisna o uvozu hrane.
O ovim razlozima bit će više riječi kasnije u tekstu.
Kukci su već ranije dozvoljeni kao nova hrana u EU
Što je problematično u Miletićevim riječima?
Prije svega, iz njih neupućeni mogu zaključiti da je odobrenje za kukce djelo predsjednice EK, da ga je ona izmislila te da je ono prvo te vrste. To jednostavno nije točno. EK je već ranije dala odobrenje za svrstavanje više kukaca - cijelih ili u dijelovima - u kategoriju tzv. nove hrane u EU.
Prvo odobrenje dobio je 2021. dehidrirani veliki žuti brašnar (Tenebrio molitor), odnosno njegova ličinka. Drugo je krajem 2021. dobio skakavac selica, odnosno europska šaška (Locusta migratoria) u smrznutom ili sušenom obliku i u prahu. Treće odobrenje dobio je 2022. kućni cvrčak, odnosno zrikavac (Acheta domesticus), u istom obliku. Četvrto odobrenje izdano je u siječnju 2023. za manjeg brašnara (Alphitobius diaperinus).
EK trenutno ima još osam zahtjeva za odobravanje proizvoda od kukaca koje u načelu podnose proizvođači. Odobrenja se uglavnom izdaju konkretnim proizvođačima čiji proizvodi zadovoljavaju sve standarde i to na određeni vremenski rok, uglavnom na pet godina. Drugim riječima, odobrenje ne znači da sada bilo tko može proizvoditi odobrene kukce za hranu kako se sjeti.
Što je "nova hrana"?
U EU je nova hrana definirana kao hrana koju ljudi u EU nisu konzumirali u značajnoj mjeri prije 15. svibnja 1997., kada je na snagu stupila prva Uredba o novoj hrani.
Zahtjev za uvrštavanje nekog kukca ili neke druge hrane na popis nove hrane mora proći kroz rigoroznu provjeru Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Kada prođe sve procedure, Von der Leyen obično samo stavlja svoj potpis na finalno odobrenje.
Aleksandar Gavrilović, vlasnik Insektarija, prve hrvatske certificirane farme kukaca u Hrvatskoj osnovane 2015., kaže da su isti kukci, prije nego što su uvršteni u popis ljudske hrane, prvotno bili dozvoljeni za korištenje u hrani za životinje.
"Oni su se koristili u obliku ekstrahiranog proteina i ulja kao komponenti za pripremu hrane za životinje. Prva dozvola izdana je za akvakulturu, a nekoliko godina kasnije i za peradarstvo. To je bio znak da uskoro slijedi dozvola za svinjogojstvo i ljudsku hranu. Sve uredbe donesene su temeljem znanstvenog mišljena EFSA-e", kaže Gavrilović koji među proizvodima ima i pivo od cvrčaka.
Kukci kao hrana mogli bi smanjiti uništavanje šuma
Zašto EU uvodi kukce u prehranu?
Kako svjetska populacija raste, zadovoljavanje prehrambenih potreba tradicionalnim izvorima proteina postaje sve veći izazov.
Kako smo već naveli, broj stanovnika u svijetu u sljedećih 30 godina povećat će se za oko 2 milijarde. U istom razdoblju proizvodnja mesa mogla bi se udvostručiti. Osim toga, istraživanja pokazuju da nacije, kako izlaze iz siromaštva, uglavnom konzumiraju sve više mesa.
A povećanje proizvodnje mesa imat će velik negativan utjecaj na okoliš budući da je za uzgoj stoke potrebno puno više zemlje nego za uzgoj biljne hrane ili kukaca sličnih nutritivnih vrijednosti.
Trenutno se za proizvodnju mesa koristi oko 70% ukupne svjetske obradive površine. U mnogim dijelovima svijeta, uključujući Amazoniju, za potrebe povećanja proizvodnje mesa krče se šume koje su staništa brojnih divljih, rijetkih, a često i ugroženih vrsta, kako životinjskih tako i biljnih.
Primjerice, prema istraživanju Global Forest Watcha, ukupni gubitak tropskih šuma povećao se između 2019. i 2020. za oko 12% u odnosu na 2018., najviše u Brazilu (grafikon dolje). Pretvaranje šuma u poljoprivredna zemljišta glavni je razlog krčenja šuma u cijelom svijetu (40%).
Najveći dio tih površina koristi se za pašnjake ili za uzgoj stočne hrane za goveda poput žitarica i soje. Sveukupno, govedina je odgovorna za oko 36% svih krčenja šuma povezanih s poljoprivredom. Za potrebe uzgoja govedine od 2001. do 2015. iskrčeno je oko 45.1 milijun hektara zemlje, pet puta više nego za bilo koje druge analizirane proizvode.
Procjene pokazuju da se jestivi kukci za slične nutritivne potrebe mogu uzgajati na 50% do 90% manjim površinama tla u usporedbi s konvencionalnom stokom. Novi izvori proteina također se koriste za uzgoj životinja, a EU je i u tom smislu u velikoj mjeri ovisna o uvozu. Svake godine uveze oko 14 milijuna tona soje za prehranu stoke poput svinja, goveda i pilića.
Konačno, neki kukci poput larve crne vojničke muhe mogu se hraniti organskim otpadom, odbačenom hranom koja često završava na odlagalištima.
Kukci kao hrana mogli bi smanjiti emisije stakleničkih plinova
Proizvodnja mesa također je problem u kontekstu klimatskih promjena jer je izvor oko 15% svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek, osobito CO2, metana i dušikovog oksida.
Iako metan i dušikov oksid ne ostaju u atmosferi tako dugo kao CO2, njihov potencijal zagrijavanja atmosfere je mnogo puta veći. Primjerice, metan, koji se stvara u probavnom traktu goveda i ovaca, ima oko 80 puta veću moć zagrijavanja od CO2 tijekom prvih 20 godina nakon što dospije u atmosferu. Najmanje 25% današnjeg globalnog zatopljenja pokreće metan nastao ljudskim aktivnostima, osobito uzgojem stoke.
Uzgoj kukaca proizvodi stotinjak puta manje emisija stakleničkih plinova od uzgoja stoke za istu količinu hrane. U ove izračune treba još dodati i značajne emisije stakleničkih plinova koje dolaze od transporta stočne hrane koju EU uvozi.
Europski zakonodavci stoga smatraju da bi u Europi, ako želi postati neovisnija u proizvodnji hrane te ako želi ispuniti ciljeve održivog razvoja i ciljeve ograničavanja klimatskih promjena, održivi izvori proteina morali igrati važnu ulogu.
Ekološki i klimatski problemi ključni su razlozi zbog kojih se mladi u svijetu sve više okreću alternativnim oblicima prehrane - vegetarijanstvu, veganstvu i zamjenskom mesu. Proizvođači takve vrste prehrambenih proizvoda posljednjih godina bilježe značajan uzlet. Veličina globalnog tržišta veganske hrane iznosila je 2020. oko 23.3 milijarde dolara, a predviđa se da će do 2028. narasti na 61.35 milijardi. Za očekivati je da bi i tržište proizvoda od kukaca moglo bilježiti značajan rast.
Kukci nisu hrana za askete i siromašne
Jedan od problema u Miletićevom govoru je to što je proizvode od kukaca predstavio kao hranu za askete koji žive u pustinji ili u neimaštini, drugim riječima kao neku trećerazrednu hranu za siromašne, dok će bogati poput Von der Leyen zadržati privilegij da jedu prvorazredno, što su jeli i do sada.
Tako postavljena teza je neistinita i zapravo ima određene osobine teorije zavjere. Osobito zato što Miletić svojom tvrdnjom da je uredba "obvezujuća od 3. siječnja" te da bi građani Europe, a tako i Republike Hrvatske, "trebali jesti kukce" stvara dojam da će 500-tinjak milijuna stanovnika EU na neki način biti prisiljeno jesti proizvode od kukaca. EU neće nikoga obvezivati da jede kukce, a etikete na proizvodima navodit će ih kao sastojke.
Gavrilović kaže da će, među ostalim, "zakonska obaveza proizvođača biti da na svakom pakiranju proizvoda koji sadrži kukce istaknu upozorenje o mogućoj alergiji".
Nutritivna svojstva kukaca
Istraživanja su pokazala da su kukci nutritivno efikasnija i zdravija hrana od većine drugih životinjskih izvora. Neki sadrže korisnu količinu proteina usporedivu s onom iz soje. Također su bogati drugim važnim nutrijentima i to u dobrom omjeru.
Primjerice, cvrčci na svakih 100 grama sirove težine (ne sušeni) sadrže oko 15 grama proteina, 120 kalorija i 5.5 grama masti. Govedina u 100 grama sadrži više proteina, oko 23.5 grama, međutim istovremeno sadrži tri puta više kalorija i četiri puta više masti.
Kukci također sadrže dijetalna vlakna hitin. Gavrilović kaže da je hitin neprobavljiv za ljude, no da je znanstvenim istraživanjima potvrđen kao izvrstan prebiotik. "On je odlična hrana za dobre bakterije u našim crijevima", ističe.
Kukci osim toga sadrže više nezasićenih masti, koje se smatraju zdravijima te neke važne vitamine kao što su A i B12. Nadalje, mogu biti i dobar izvor nekih esencijalnih minerala i željeza. Primjerice, skakavci sadrže od 8 do 20 miligrama željeza na svakih 100 grama težine, dok govedina sadrži oko 6 miligrama.
Konačno, većina kukaca sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina.
Mogući rizici hrane od kukaca
Neke studije pokazale su da proizvodi od kukaca mogu predstavljati određene rizike za konzumente, no oni su uglavnom mali. Najčešće se spominju alergije koje bi mogli izazvati kod osoba alergičnih na rakove, grinje i mekušce.
Gavrilović tumači da se egzoskelet kukaca sastoji od hitina kao i egzoskelet rakova. "Otuda mogućnost javljanja alergije na kukce ukoliko je netko alergičan na rakove", kaže.
Također se navode moguće kontaminacije bakterijama i teškim metalima poput kadmija.
Međutim, slični rizici postoje i kod brojnih drugih izvora hrane koji su uvriježeni u europskoj prehrani. Primjerice, postoje ljudi koji su alergični na celer, žitarice koje sadrže gluten, rakove, jaja, ribe, mlijeko, mekušce, senf, kikiriki, sezam, soju itd. Bakterije poput salmonele i E-coli mogu sadržavati i mesni proizvodi, jaja, mliječni proizvodi i biljni proizvodi. Konačno, teške metale mogu sadržavati ribe, smeđa riža i zeleno lisnato povrće.
Zašto bi konzervativci mogli imati problema s kukcima?
Cvrčci, skakavci, kornjaši, gusjenice, termiti, mravi, ose, pčele, vretenci i muhe već stoljećima čine značajan udio prehrane za više od dvije milijarde ljudi u Aziji, Oceaniji, Africi te Centralnoj i Južnoj Americi (karta dolje). No oni su uglavnom nepoznati u europskoj prehrani.
Konzumacija insekata po zemljama u svijetu
Stoga će jedan od problema s kojima će se proizvođači morati suočiti biti pridobivanje europskih potrošača da proizvode od kukaca ne doživljavaju kao strane i odbojne.
Prema izvješću Europske potrošačke organizacije, u 2020. godini oko tri četvrtine europskih potrošača izjavilo je da nije spremno zamijeniti meso kukcima. Dodatnih 13% izjavilo je da nije sigurno. Prema izvješću njemačke agencije za okoliš UBA iz 2022., u Njemačkoj čak 80% ljudi reklo je da im se gadi ideja jedenja insekata.
"Gađenje se smatra najvećom preprekom za uvođenje insekata na zapadno tržište hrane", napisali su autori istraživanja. Tu bi problema posebno moglo biti s konzervativcima, više svjetonazorskim nego ekonomskim. Zašto?
Kao prvo, istraživanja su pokazala da konzervativci u prosjeku manje ozbiljno od lijevo ili liberalno orijentiranih doživljavaju ekološke i klimatske probleme koji su važni razlozi za uvođenje kukaca u prehranu.
Osim toga, oni su skloniji osjećaju gađenja prema novitetima u prehrani, što se naziva neofobijom prema hrani (engl. food neophobia). Jedan od važnih osjećaja razvijenih evolucijom je osjećaj opasnosti i gađenja prema novome, osobito kada je riječ o prehrani i bolestima.
Konzervativci u prosjeku konzumiraju više mesa
Čovjek može imati koristi od otvorenosti prema istraživanju novoga (koja nam je također usađena evolucijom), može otkrivati nove izvore nutrijenata, no također može imati i negativnih posljedica, može nabasati na nešto otrovno, nezdravo ili kontaminirano. Ljudi koji podržavaju konzervativne vrijednosti i uvjerenja skloniji su oprezu, a liberali, odnosno lijevi, otvorenosti, iako i jedni i drugi dijele obje prirodne psihološke sklonosti.
Tako, primjerice, studije pokazuju da konzervativci u prosjeku konzumiraju više mesa, da su rjeđe vegetarijanci te da imaju negativnije stavove prema vegetarijancima u usporedbi s ljudima liberalnih svjetonazora. Također snažnije doživljavaju opasnost i gađenje kao razloge za neofobiju u prehrani zato što su osjetljiviji od liberala na prijetnje i zato što nova hrana obično u kulturu ulazi kroz društvene manjine, kao što su imigranti i vegani, a konzervativci također u prosjeku imaju negativnije stavove prema društvenim manjinama i drugim skupinama koje doživljavaju kao strane.
Moguća rješenja za odbojnost
Jedno od mogućih rješenja za problem ove neofobije jest da se europskoj populaciji, nenavikloj na kukce, oni u početku uglavnom nude u prihvatljivijem obliku, kao sastojci u prahu u raznim prehrambenim proizvodima.
Stručnjaci, zakonodavci i proizvođači u EU svjesni su toga. Ralph Langholz, voditelj proizvodnje prehrambenih proizvoda od insekata u švicarskoj tvrtki Micarni, rekao je 2017. za Deutsche Welle da među potrošačima u Europi postoji određeni osjećaj gađenja prema kukcima koji su u Aziji i Africi dio svakodnevne prehrane.
"Definitivno moramo uvjeriti potrošače u Europi, a najbolji način da to učinimo je da im ponudimo izbor i dobre, dobro prerađene proizvode", rekao je Langholz. "Nije dobra ideja izaći na tržište s prodajom cijelih kukaca. Umjesto toga, bolje je voditi potrošača polako prema prehrani od kukaca pružanjem ukusnih proizvoda", objasnio je.
Nova uredba EK od 3. siječnja kojom se odobrava korištenje djelomično odmašćenog brašna od kućnog cvrčka u skladu je s takvim pristupom. To brašno odobreno je u proizvodnji kruha i peciva, krekera i grisina, žitnih pločica, smjesa za pečenje, keksa, proizvoda na bazi tjestenina, umaka, prerađenih proizvoda od krumpira, jela od mahunarki i povrća, pizza, mesnih analoga, juha, grickalica od kukuruznog brašna, pića sličnih pivu, čokoladnih slatkiša, grickalica i mesnih pripravaka.
Problema s kukcima imat će i vegetarijanci i vegani
Problema s kukcima u hrani imat će i vegetarijanci i vegani. Prije svega oni su svojim načinom prehrane već minimalizirali svoj ekološki i klimatski otisak.
Osim toga, imat će i etičkih razloga. Naime, postoje studije koje pokazuju da kukci mogu osjetiti bol, iako ne na isti način kao ljudi ili kralježnjaci. Znanstvenici su još prije 15-ak godina otkrili da kukci, a posebno vinske mušice, osjećaju nešto slično akutnoj boli koja se naziva "nocicepcija". Kada se susreću s ekstremnom vrućinom, hladnoćom ili fizički štetnim podražajima, one reagiraju slično ljudima.
No vegetarijanci i vegani bit će manji problem za zakonodavce i proizvođače u EU nego konzervativci. Vegana u EU ima samo 0.35%, vegetarijanaca oko 5%, a ljudi s konzervativnim svjetonazorom mnogo više.
Zbog svega navedenog za očekivati je da će postojati zahtjevi da se industrija kukaca regulira te da se prisutnost kukaca u hrani označava na etiketama.
Konzumacija kukaca u EU je u porastu
Ako je suditi prema ekonomskim projekcijama, građani EU mogli bi postupno prihvatiti proizvode od kukaca. Naime, europsko tržište proteina insekata u 2021., za sada uglavnom kao hrane za životinje, procijenjeno je na 46.75 milijuna USD, a očekuje se da će do 2029. dosegnuti 826.76 milijuna USD.
Hoće li prihvaćanje kukaca u ljudskoj prehrani rasti slično brzo, tek treba vidjeti. Studija objavljena u prosincu 2022. pokazala je da su ljudi spremniji jesti insekte nakon što su informirani o tome kakve dobrobiti takva prehrana predstavlja za okoliš.