Nakon što je zbog pojave neidentificiranih dronova u ponedjeljak navečer na četiri sata zatvorena zračna luka Kastrup u Kopenhagenu, danska vlada najavila je hitno donošenje zakona koji će omogućiti obaranje bespilotnih letjelica iznad osjetljive infrastrukture poput aerodroma, mostova, vjetroelektrana i naftnih platformi, prenosi danska javna radiotelevizija.
"Prijedlog zakona trebao bi biti predstavljen u listopadu, a stupit će na snagu 1. siječnja 2026. Specifični uvjeti za dopuštanje obaranja dronova moraju se utvrditi u suradnji s nadležnim tijelima, a to će se dogoditi što je prije moguće", rekao je danski ministar prometa Thomas Danielsen.
Stručnjaci za ovu tehnologiju, koji su surađivali s državnim institucijama na izradi zakonskog prijedloga, tvrde da je sve spremno već više od godinu dana te da ministarstvo prometa nije bilo dovoljno ažurno u proceduri donošenja zakona.
"Zaostajemo u tehnološkom smislu, moramo analizirati što je najbolje učiniti kad se neovlašteni dron pojavi u zračnoj luci, a što kad leti iznad naftne platforme. Moramo usvojiti postupke u takvim slučajevima, jer kad se dron jednom pojavi nema previše vremena za reakciju. Najviše nekoliko minuta", rekao je Kjeld Jensen, zamjenik voditelja Centra za dronove na Sveučilištu Južne Danske.
Peter Ernstved Rasmussen, urednik online obrambeno-sigurnosnog medija OLFI, tvrdi da je incident iznad Kastrupa, najveće skandinavske zračne luke, pokazao da ni danske oružane snage ni sama zračna luka nemaju plan za ovakve situacije.
"Mi smo glupi amateri. Dosad nismo ozbiljno shvaćali ovakve prijetnje i pomalo sam zabrinut za sigurnost danskih građana. Što bi se dogodilo da je dron izbacio eksplozivno sredstvo kao u Ukrajini?", rekao je Rasmussen za dansku komercijalnu televizijsku mrežu TV2.
Više stručnjaka osporilo je i odluku danske policije da ne djeluje prema jasno uočljivim dronovima iznad zračne luke. Policijski dužnosnici tvrde da su dronovi bili veliki i vjerojatno puni goriva, pa bi njihovo rušenje na stambena područja ili samo zračnu luku moglo izazvati više štete nego koristi.
"Bespilotne letjelice imale su upaljena svjetla i dugo su bile u zračnom prostoru, što ukazuje da su htjeli biti viđeni, a ne izazivati štetu. Da se radilo o napadu, vjerojatno bi djelovati prikriveno", rekao je reporter TV2 s poprišta događaja.
Međutim, bivši časnik danskog ratnog zrakoplovstva Christian Møller, koji danas vodi vlastitu tvrtku za obrambenu tehnologiju, kaže da postoje jeftina rješenja za bezopasnu neutralizaciju ovakvih dronova i pita zašto ih policija nije primijenila.
"Policija je mogla podignuti vlastiti dron i pobliže istražiti o čemu se radi, slijediti i saznati predstavlja li prijetnju. Moguće je ometati ili preuzeti signal drona i potom ga usmjeriti u područje na kojem ga se može srušiti bez štete. A tu su i mreže koje se bacaju u propelere drona koji tada više ne može ostati u zraku", objašnjava Møller.
Dodao je da Danska mora odmah početi nabavljati potrebnu opremu za ovakve situacije i ovlastiti nacionalne službe za primjenu ofenzivnih mjera: "Bolje je poduzeti bilo što protiv dronova nego ništa. Nemamo vremena za čekanje".
I zračna luka Gardermoen u Oslu bila je zatvorena nekoliko sati zbog navodne pojave dronova u noći s ponedjeljka na utorak. No norveška policija i dalje nije sigurna o čemu se radi i ističe kako je moguće da su u pitanju bila nebeska tijela ili prirodni svjetlosni efekti.
"Još uvijek nije sasvim jasno što je uočeno iznad zračne luke. Postoje oprečna shvaćanja o tome jesu li to bili dronovi. Prikupljamo podatke od raznih službi, među ostalima i oružanih snaga", rekao je ravnatelj norveške policije Håkon Skulstad za javnu nacionalnu radioteleviziju NRK.
Zbog aktivnosti dronova u Kastrupu je otkazano 100 letova, a 31 let je preusmjeren na druge aerodrome u Danskoj i Švedskoj. Ukupno je bilo pogođeno 20.000 putnika. U Gardermoenu je bilo preusmjereno desetak letova.