DANCI danas izlaze na izbore na kojima se premijerka Mette Frederiksen nada da će joj birači odati priznanje za njezino postupanje u pandemiji i dati povjerenje u vodstvo da se prevlada rastuća inflacija i geopolitička nesigurnost. Biračka mjesta otvorena su u 8 sati ujutro, a zatvaraju se u 20 sati, nakon čega odmah slijede dvije izlazne ankete.
U političkoj areni podijeljenoj između 14 stranaka ankete pokazuju da nijedan od dva glavna bloka ne može osvojiti većinu od 90 mjesta u danskom parlamentu Folketingu sa 179 mjesta.
Ljevičarski crveni blok, predvođen socijaldemokratima premijerke Frederiksen, prema anketama ima 49.1 posto glasova, odnosno može računati na 85 zastupnika.
Plavi blok desnih stranaka ima po anketama 40.9 posto glasova, što bi desnoj koaliciji trebalo osigurati 72 zastupnička mjesta.
Bitka za birače centra
Izbori su se pretvorili u bitku za birače centra, s bivšim premijerom Larsom Lokkeom Rasmussenom koji će biti onaj koji bi mogao prevagnuti sa svojom novom strankom Umjerenima. Ankete pokazuju da će njegova stranka osvojiti 10 posto glasova ili 18 zastupničkih mjesta, što je peterostruko povećanje podrške od rujna i iznenađenje za političke analitičare.
Izbori se održavaju u trenutku kada su visoke cijene energije i najviša inflacija u četiri desetljeća koja izjeda gospodarstva kućanstava, a samo mjesec dana nakon sabotaže dvaju cjevovoda koji transportiraju plin iz Rusije u Njemačku kroz danske vode, potaknuli osjećaj nesigurnosti među Dancima.
Ankete pokazuju da će Socijaldemokratska stranka ponovno postati najveća stranka u parlamentu. No, daleko je to od sigurnosti da će Frederiksen uspjeti ostati na vlasti.
Anketa koju je kasno u ponedjeljak objavio Gallup za dnevnik Berlingske pokazala je da 24 posto birača još nije odlučilo koga će podržati.
Umjerenjaci bi mogli postati treća najveća stranka
Frederiksen, koja je 2019. postala najmlađa danska premijerka ikada, nastoji formirati široku koaliciju preko tradicionalne podjele na lijeve i desne, tvrdeći da je političko jedinstvo potrebno u vrijeme međunarodne neizvjesnosti.
Nakon predizborne kampanje ankete pokazuju da Rasmussen i njegovi umjerenjaci, osnovani prije samo četiri mjeseca, mogu postati treća najveća stranka u parlamentu, iza socijaldemokrata i njegove bivše stranke, liberala.
Iako Rasmussen nije službeno najavio svoju kandidaturu za mjesto premijera, ankete pokazuju da bi birači njega više voljeli u odnosu na desničarske kandidate Jakoba Ellemanna-Jensena iz Liberalne stranke i Sorena Pape Poulsena iz Konzervativaca.
Bivšoj premijerki zamjeraju ubijanje nerčeva
Frederiksen je dobila pohvale za sigurno vođenje Danske kroz pandemiju covida-19, ali njezin je mandat bio zamrljan kontroverznom odlukom da se poubijaju nerčevi u zemlji krajem 2020. zbog straha da bi mogli širiti mutiranu varijantu koronavirusa.
Naredba se pokazala nezakonitom, što je rezultiralo odlaskom ministra i parlamentarnom istragom. Iako je Frederiksen izbjegla bilo kakve pravne posljedice, to je rezultiralo slabljenjem podrške njezinoj stranci i skratilo joj mandat nakon što ju je prijetnja izglasavanjem nepovjerenja prisilila da raspiše prijevremene izbore.
Frederiksen je pod pritiskom da smisli rješenja za najveću inflaciju u više desetljeća. Vlada je dosad bila oprezna u korištenju svojih omiljenih alata tijekom pandemije - golemih paketa pomoći i labavije fiskalne politike za poticanje gospodarstva.
Ne bude li jasnog pobjednika u utorak, mogući dugi pregovori o formiranju vlade mogli bi ići u prilog Lokke Rasmussenu.