Screenshot: Index
>> Na današnji dan partizani su oslobodili Split
Danas je na Sućidru označen svečani početak radova na garažama pa valjda nisu stigli popratiti sve obveze. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je izvan grada, na Lošinju. Najviši gradski izaslanik pred spomen-pločom na Pjaci bio je Zdravko Parčina, pročelnik Službe za odnose s braniteljima i braniteljskim udrugama. Bila je prisutna i jaka delegacija SDP-a s Aidom Batarelo, Goranom Koturom, Josipom Milatom, Rankom Britvićem i Zdravko Mulićem koji je ponosno vinuo u zrak letak s datumom oslobođenja Splita.
Na Pjaci je bio i vijećnik stranke Pametno Jakov Prkić, ali ostale političke opcije splitskog Gradskog vijeća nisu bile zastupljene. Nije bilo nikog iz vladajućeg HDZ-a, partnerskog Kerumova HGS-a, a ni Mosta.
Splitski antifašisti predvođeni Josipom Milatom, legendarnim skojevcem Antom Jelaskom i predsjednikom udruge veterana branitelja Domovinskog rata i antifašista Rankom Britvićem, napravili su danas intervenciju na štandarcu, na kojem su polijepili plakate s datumom oslobođenja Splita. Taj datum ne nalazi se na popisu svih značajnih datuma koji su obilježili 1700 godina povijesti Splita. Jelaska ga je prije koju godinu nacrtao flomasterom pa ga je legitimirala policija. Milat je otkrio kako je u posljednji trenutak spriječio da ga i privedu. Danas je policija također bila na Pjaci, no bili su vrlo diskretni i profesionalni.
Apsurdno vrijeme
"Živimo u apsurdnom vremenu. Ovaj grad bio je čudo u Drugom svjetskom ratu. 40-ak tisuća stanovnika, a dao je 12 tisuća partizana. Nevjerojatne su se stvari ovdje radile kada se stvorio otpor prema okupatoru. Samo 20 dana nakon dolaska talijanske fašističke vojske, na Marjanu u tupinolomu, održana je skupština 60 mladih komunista koji su se zakleli svojim životima koje će rado darovati da bi se grad oslobodio fašizma. Nakon toga su počele diverzije i bacanje bombi. Formiran je udarni odred i to je bio nezabilježeni početak općeg partizanskog ustanka u cijeloj Jugoslaviji. Mi se Splićani nismo s tim hvalili", rekao je Jelaska.
"Kao na ploči u razredu mokrom spužvom prebrisana je čitava antifašistička povijest ovog grada, iako kažemo da se Ustav temelji na antifašizmu. Nastale su reakcije, srušene su tisuće spomenika, sve je očišćeno, svako sjećanje. Tadašnji župan Kruno Peronja pozvao je sve gradove da uklone sve znakove neslavne prošlosti. Što je neslavna prošlost? Partizanska borba. Predsjednik Sabora Žarko Domljan očistio je Omiš od partizanske prošlosti. Mladi malo i ništa ne znaju o ovome. Laži se ponavljaju, na kraju postane istina da je taj pokret oslobođenja koji je bio hit u čitavom svijetu, nešto besmisleno, prazno i sterilno, luk i voda. Tako brodimo u našu budućnost. Dosta je vidjeti pravosuđe", kazao nam je Jelaska.
"Partizani su bili kršćanskiji od Crkve koja se slizala s Pavelićem"
"Imamo razumnog gradonačelnika, nadam se da će podržati inicijativu da se datum oslobođenja upiše", kazao je Britvić.
Nakon što je zalijepio plakat na štandarcu, Jelaska je održao kraći govor koji nije bio svima po volji. Gospodin na štekatu glasno je zarogoborio kada je od Jelaske čuo što se događalo ratnih godina u Splitu.
"Vraćam se u mladost. 12 hiljada naoružanih ljudi iz Splita koji je brojio 40 i nešto hiljada, branilo je ne samo Split, nego Hrvatsku. I Jugoslaviju. Bio je to prvi pokret oružane borbe. Iz Splita smo krenuli. Njegovali smo bratstvo i jedinstvo. Još jedna sintagma koja se progoni. Zašto? Držali smo se Biblije, evanđelja, ljubi drugog kao bližnjeg svog. Bili smo kršćanskiji od Crkve koja se slizala s Pavelićem. Svakog desetog travnja ratnih godina održavana je misa zahvalnica u svim hrvatskim župama za slavu osnutka one nesretne države. To su vam bile situacije. Borili smo se protiv toga. Kasnije smo digli život na razinu, postali smo napredna svjetska sila, da bi kasnije nacionalizmi sve to srušili. Počelo je s Miloševićem, naš Domovinski rat je bio otpor i to je bilo u redu. Hrvatski ustav temelji se na antifašizmu, a u praksi se sve izvrnulo i ustaštvo se počelo kotrljati kao lavina", kazao je Jelaska.