E-MAILOVIMA i porukama ljudi su međusobno dijelili link na folder u Dropboxu koji je sadržavao stotine golišavih i intimnih fotografija žena, uglavnom studentica Sveučilišta South Pacific na otočju i državi Fidži. Vijest o postojanju tog foldera prenio je lokalni dnevni list Fiji Sun, a potom objavio i intervju s jednom od žrtava, u kojem je govorila o maltretiranju na društvenim mrežama i offline zbog fotografija koje je napravio njen bivši dečko. Razmišljala je i o samoubojstvu. Digla se medijska prašina koja je potaknula nacionalnu debatu o cyber zakonima, donosi CNN.
Vladini ministri pozvali su na brzu akciju kako bi se Fidžijance zaštitilo dok su na internetu, a državni odvjetnik Aiyaz Sayed-Khaiyum ubrzo je u parlamentu predstavio prijedlog Zakona o sigurnosti na internetu i zatražio njegovo brzo donošenje i provođenje. U svibnju 2018. godine, nakon neobično kratke dvomjesečne javne rasprave, zakon je prihvaćen. Za njega su glasali samo zastupnici vladajuće stranke, dok je kompletna opozicija bila protiv.
"Trojanski konj" za cenzuru interneta?
Prema novom zakonu, svatko tko u elektroničku komunikaciju pušta informacije koje mogu biti štetne za pojedinca može se kazniti globom od 9400 američkih dolara ili zatvorom do pet godina. I dok su zakon zagovornici slavili kao pobjedu žena i udarac online zlostavljačima i trolovima, kritičari, među kojima su bile skupine za ljudska prava, te neke organizacije mladih i žena, su upozoravali da mogao predstavljati ”trojanskog konja” za cenzuru interneta.
Kako je rasla zabrinutost zbog cyber sigurnosti, fake newsa, uznemiravanja putem interneta i osvetničke pornografije, neke zemlje okrenule su se većoj regulaciji interneta. Koliko god dobronamjeran bio svaki pokušaj da se zaštiti ljude dok su online, ima primjera kako zakonodavci pokušavaju iskoristiti te pokušaje kako bi suzbili nezadovoljstvo i uveli cenzuru kritike. Predstavnici ureda državnog odvjetnika Fidžija, te Ministarstva komunikacija i Ministarstva informiranja nisu odgovorili na CNN-ov zahtjev da komentiraju ovu temu.
Od 1970. godine, kada je Fidži proglasio neovisnost od britanske kolonijalne vladavine, do 2014. ova pacifička nacija prošla je kroz četiri vojna udara. Posljednji se dogodio 2006. godine, a nakon njega je vojska ostala na vlasti osam godina. Iza tog udara stajao je Frank Bainimarama, trenutačni predsjednik vlade Fidžija, koji je izabran na demokratskim izborima 2014. godine, odnosno prvim slobodnim izborima nakon gotovo 10 godina. Bivši komodor Fidžijske mornarice, Bainimarama je svoju zemlju poveo prema umjerenom gospodarskom rastu, te približavanju Kini, a dalje od tradicionalni saveznika Australije i Novog Zelanda.
Tijekom godina vojne uprave, Bainimarama je držao medije pod kontrolom. ”Bilo je to najintenzivnije i najupornije slamanje slobode medija u povijesti zemlje, opravdano poboljšanjem novinarske profesionalnosti, suzbijanjem provokativnog izvještavanja i uspostavom socijalne stabilnosti”, tvrdi Shailendra Singh, novinar, urednik i sveučilišni profesor. Iako se stanje pogoršalo tijekom vojne uprave, Singh smatra da su medijske slobode na Fidžiju i prije toga bile prilično krhke.
Evolucija cenzure u zemlji
Stroga kontrola na tradicionalnim medijima, a većina novina i televizijskih stanica ionako je pod kontrolom vlade, nagnala je mnoge mlade Fidžijance da na internetu potraže alternativne izvore informacija. ”Trenutačno stanje u medijima posljedica je događaja iz 2006. Pritom je zanimljiva evolucija cenzure u zemlji. Nakon vojnog udara 2006., u medijskim kućama postojali su cenzori, no u međuvremenu je zavladala kultura autocenzure”, rekao je za CNN Jope Tarai, znanstvenik sa Sveučilišta South Pacific.
Nakon povratka demokracije 2014. godine, online izdanja i grupe na društvenim mrežama bile su aktivne u praćenju izbora i kritici Bainimaramine vlade koja je pobijedila na izborima. Otprilike polovina od 905.000 Fidžijanaca ima pristup internetu, što je iznad prosjeka za zemlje srednjeg dohotka u Oceaniji. Gotovo su svi korisnici interneta ujedno i na Facebooku, koji je najpopularnija društvena mreža na Fidžiju.
Kao posljedica sužavanja prostora za javni dijalog u mainstream medijima, na Facebooku su se pojavile grupe poput ”Necenzurirana pisma uredniku” (LEU). Ova grupa smatra se ”forumom za objavu vijesti, tekstova, priopćenja za javnost i mišljenja koja nisu i neće biti objavljeni u mainstream medijima zbog nepoštenih medijskih zakona i autocenzure na Fidžiju”.
Nakon izbora 2014., na kojima su grupe kao što je LEU igrale ključnu ulogu ”mnogi su visoki vladini dužnosnici izrazili zabrinutost zbog rasprava na društvenim mrežama”, objašnjava Tarai. Bili su to odjeci Taraijevog prošlogodišnjeg teksta za časopis Pacific Journalism Review u kojem stoji: “Nažalost, često se zanemaruje potencijal društvenih mreža za podizanje glasa i utjecaja građana. Umjesto toga, prevladavaju uglavnom jednostrana, senzacionalistička opsesija opasnostima od zlonamjernih i nevažnih online diskusija. Do 2016. godine, društvene mreže dobile su posve negativnu reputaciju kod medija pod kontrolom vlade. Početkom 2016., Fiji Sun počeo je oslikavati društvene mreže kao ’tamnu stranu’ i najavio početak ’godine fake newsa’”.
Fidži nije jedina zemlja u kojoj postoji zabrinutost zbog lažnih vijesti. Otkako je ovaj izraz postao popularan 2016., u mnogim je zemljama postao povod za jačanje regulacije online govora. Uoči izbora u prosincu u Bangladešu, vlada je naredila djelomičnu blokadu interneta kako bi zaustavila ”lažne vijesti i propagandu”. Uoči izbora u Maleziji prošle godine, donesen je novi zakon koji kriminalizira objavu ili širenje ”lažnih vijesti”. Nakon šokantnog poraza dotadašnje vlade, zakon je opozvan.
Mnoge su privatno financirane skupine u SAD-u i Velikoj Britaniji također tvrdile kako se mogu nositi s lažnim vijestima i uočiti lažne profile na društvenim mrežama, no zapravo su zavaravale vlastite podupiratelje i kompromitirale svoj cilj. Kritičari su ih optuživali i da su poslužile kako bi se ušutkalo alternativne medije.
”Vlade širom svijeta uvode čvršću kontrolu nam podacima o građanima i pritom koriste fake news kao izgovor za suzbijanje nezadovoljstva, te tako narušavaju povjerenje u internet i temelje demokracije”, upozorila je prošle godine u svom izvješću organizacija Freedom House, koju financira američka vlada.
Tarai kaže kako su na Fidžiju "narativi o lažnim vijestima iskorišteni ne samo kako bi se progurala određena agenda, nego i kako bi se sve što je kritično moglo označiti kao fake news". Narativ o lažnim vijestima i uznemiravanju na internetu dobro su došli zakonodavcima kako bi potaknuli cenzuru interneta. No, regulacija interneta često nije u stanju pratiti promjenjivo online okruženje.
"Rođak me tražio seksualni odnos"
”Bila sam očajna, paničarila sam i plakala, razmišljala sam i o samoubojstvu. Najgore je bilo kad me je moj rođak, osoba s kojom sam odrasla, nazvao i zatražio seksualni odnos kako fotografije ne bi pokazao mojoj obitelji”, ispričala je Fiji Sunu žrtva ”osvetničke pornografije”, čija je objava na kraju dovela do Zakona o sigurnosti na internetu.
Bernadette Carreon, predsjednica Pacific Freedom Foruma s Palaua, organizacije koja prati slobode medija u regiji, naglasila je kako su sredstva zaštite žena i djece od zlostavljanja na internetu trebala biti uvedena i prije. Međutim, ona je također skeptička prema pravim namjerama novom zakona: ”Fidži je već odavno pokušava staviti pod kontrolu medije, kako tradicionalne, tako i online. Moramo se zapitati je li novi zakon donesen zbog sigurnosti ili zbog kontrole?”.
I Carreon i Tarai, kao i mnogi drugi stručnjaci i organizacije koji su komentirali zakon tijekom procesa donošenja, ukazali su na njegovu nedorečenost i manjak zaštite legitimne kritike i slobode govora. U svojem obraćanju parlamentu, Visoko povjerenstvo za ljudska prava UN-a upozorilo je da zakon ”ne predviđa nikakvu zaštitu istinite komunikacije, javnog interesa, prenošenja vijesti, umjetničkog izražavanja ili autentičnog mišljenja temeljenog na činjenicama”.
"Ako nemate ništa lijepog za reći, nemojte reći ništa"
Kritičari strahuju da će zakon biti iskorišten puno šire nego što njegovi donositelji tvrde, a njihovi su strahovi pojačani nakon imenovanja Anne Dunn, pristalice vladajuće stranke FujiFirst, prvom povjerenicom za sigurnost na internetu. Ona je izazvala buru već u prvom razgovoru za Fiji Sun nakon imenovanja, kad je sukus novog zakona objasnila ovim riječima ”Ako nemate ništa lijepog za reći, nemojte reći ništa”.
Dunn nije bila dostupna CNN-u za komentar. Zato je vodeća opozicijska stranka, Socijaldemokratska liberalna stranka (SODELPA) pozvala na ukidanje zakona, rekavši kako je očito ”usmjeren na gušenje i suzbijanje slobode izražavanja na internetu”. ”Ovaj je zakon nepotrebno usadio još više straha u naš narod. Već i površni pregled društvenih mreža i platformi za rasprave pokazuje da se nakon 1. siječnja 2019. i stupanja zakona na snagu, pojavilo još više lažnih profila i stranica, zato što se obični ljudi boje pisati o fidžijanskoj vladi pod svojim vlastitim imenima”, rekla je SODELPA-ova parlamentarna zastupnica Litia Qionibaravi.
I Tarai smatra da su se ljudi počeli ustručavati od javnih istupa zbog novog zakona. ”Govori se o oprezu prilikom online komentiranja i istupanja, mnogi ljudi od svojih su bližnjih zatražili da na njihovom Facebooku ne ostavljaju kontroverzne komentare”, zaključuje James Griffiths svoj tekst za CNN.