Na nadolazećim češkim izborima ulozi su, čini se, posebno visoki za Rusiju. Stoga ne iznenađuje što je Češka posljednjih tjedana preplavljena proruskim dezinformacijama uoči glasanja 3. i 4. listopada koje bi moglo odrediti njezinu geopolitičku budućnost, piše Politico.
Pobjeda populističkog desničara Andreja Babiša, koji trenutno vodi u anketama, dovela bi ga za stol Europske unije uz mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog Roberta Fica. Oba navedena nacionalna čelnika poznata su po prijateljskim odnosima s Vladimirom Putinom i redovito narušavaju jedinstvo EU-a po pitanju podrške Ukrajini.
Aktualni češki premijer Petr Fiala opisao je parlamentarne izbore kao presudnu bitku za smjer u kojem će se zemlja kretati. "Radi se o tome kamo će Češka Republika ići. Hoćemo li ostati snažna demokracija, s punom slobodom, s prosperitetom, zemlja koja je čvrsto dio Zapada ili ćemo odlutati negdje na Istok", poručio je Fiala na skupu u Plzeňu prošloga tjedna.
U ovom napetom ozračju, analitičari upozoravaju na neviđenu razinu proruske propagande. Prema Vojtěchu Boháču, istraživačkom novinaru s portala Voxpot, količina lažnih vijesti u stalnom je porastu od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, dosegnuvši rekordnih 5000 članaka mjesečno.
Nedavna istraga Voxpota otkrila je da 16 najvećih dezinformacijskih portala u Češkoj proizvodi više sadržaja od svih tradicionalnih medija zajedno. Teme se kreću od napada na EU i NATO do bizarnih teorija zavjere, poput tvrdnji da Bruxelles promiče kanibalizam kao rješenje za klimatske promjene.
Stručnjaci naglašavaju kako cilj ove kampanje nije nužno podrška jednom kandidatu, već potkopavanje povjerenja u češku državu i demokraciju u cjelini. Kristína Šefčíková s Praškog instituta za sigurnosne studije ističe da se fokus prebacio na dovođenje u pitanje legitimiteta samih izbora.
"U informacijskom prostoru zapravo možemo vidjeti kako se koristi moskovski priručnik", izjavila je Šefčíková. Iako i Kina ima određeni utjecaj, ona dodaje kako je "Rusija ovdje trenutno definitivno tema broj jedan."
Pod Fialinim vodstvom, Češka je bila predvodnica inicijative za naoružavanje Ukrajine i primila je veliki broj ukrajinskih izbjeglica. Pobjeda Babiša, bivšeg komunista i milijardera, mogla bi sve to promijeniti. Njegov program obećava ukidanje plana za slanje streljiva Kijevu, a on sam poziva na "kompromis" kako bi se okončao rat.
Fiala ga optužuje da izravno pomaže Putinu. "Babiš je protiv ove inicijative za streljivo, protiv trošenja na obranu, govori o miru bez ikakvih uvjeta. On pomaže Vladimiru Putinu, to je vrlo jasno", rekao je Fiala. Babiš uzvraća optužbama da premijer "sanja o ratu s Rusijom."
Međutim, politički analitičar Tomáš Cirhan smatra da je Babiš prije svega "pragmatičan populistički političar koji pokušava reći ono što mu je potrebno da dobije podršku", a ne ideološki proruski orijentiran.
Podsjeća da je Babiš imao čvrst stav prema Rusiji dok je bio premijer. Pravi rizik, dodaje Cirhan, leži u mogućoj koaliciji s ekstremno lijevim ili desnim strankama koje su otvoreno antieuropske i proruske.
Kremlj dosljedno negira bilo kakvo miješanje, no poplava lažnih vijesti uklapa se u širu strategiju hibridnog ratovanja. Češka obavještajna služba u svom je godišnjem izvješću navela da Rusija koristi Telegram za regrutiranje agenata za špijunažu i ciljanje vojne infrastrukture.
Glasnogovornik vojne obavještajne službe Jan Pejšek potvrdio je za Politico da je snažna češka podrška Ukrajini "dovela do reakcije u obliku povećane aktivnosti ruskih obavještajnih službi na češkom teritoriju, uključujući kibernetičke napade." Krajnji je cilj, kaže Šefčíková, "sijati zbrku, strah i nesigurnost o tome što je istina, a što stvarno."
Češka je, poput drugih europskih zemalja, zabranila ruske državne medije poput Sputnika i RT-a, no čak četvrtina lažnih vijesti i dalje izravno prenosi narative iz tih izvora. Problem je, kako tvrdi Boháč, u nedostatku političke volje za provođenje sankcija.
Dodatni problem je što se vlada, zbog relativno kratke povijesti liberalne demokracije, ustručava poduzimati korake koji bi se mogli protumačiti kao cenzura. "Bilo kakvi pokušaji zatvaranja nekih medija ili nekih web stranica koje tvrde da su dezinformacijske web stranice vrlo su osjetljiva tema", napominje analitičar Cirhan.
Iako je dokazivanje izravne ruske umiješanosti često teško, najbolja obrana ostaje povjerenje u tradicionalne medije i demokratske institucije. Prema Indeksu otpornosti na dezinformacije, Češka je 2024. ocijenjena kao "snažna". Ipak, isto izvješće upozorava na "rastući osjećaj nesigurnosti unutar češkog društva i rastuće nepovjerenje prema državi", što je glazba za uši Moskve.