Misterij star 137 godina oko identiteta zloglasnog serijskog ubojice Jacka Trbosjeka, odgovornog za brutalna ubojstva najmanje pet žena, napokon je riješen, tvrdi britanski povjesničar i samoprozvani "riperolog" Russell Edwards. Edwards tvrdi da je došao do ključnog otkrića temeljem dokaza pronađenih kod jedne od žrtava, piše news.com.au.
Vjeruje se da je Jack Trbosjek ubio najmanje pet žena. Njegove žrtve bile su Mary Ann Nichols, Annie Chapman, Elizabeth Stride, Catherine Eddowes i Mary Jane Kelly. Sve su ubijene iste godine, 1888., na području Londona, a njihova ubojstva ostala su neriješena.
Edwards je 2007. godine kupio šal koji je pronađen na jednoj od Trbosjekovih žrtava, 46-godišnjoj Catherine Eddowes. Na šalu su pronađeni tragovi krvi i sjemene tekućine. Catherine je bila prostitutka i pronađena je brutalno ubijena u 1:45 sati ujutro. Grlo joj je bilo prerezano, tijelo raskomadano, a lice unakaženo.
Edwards je šal podvrgnuo forenzičkom testiranju te je, kako tvrdi, utvrđeno da sadrži DNA tragove dviju osoba. Kaže kako je DNA analiza trajala više od četiri godine zbog problema s kontaminacijom i "drugih izazova koji su usporavali istraživanje".
"Testirali smo sjeme pronađeno na šalu. Kad smo ga povezali, bio sam zapanjen spoznajom da smo napokon otkrili tko je zapravo bio Jack Trbosjek. DNA se 100 posto podudara", rekao je Edwards. "Jedan uzorak DNA podudarao se s potomcima žrtve, dok je drugi odgovarao potomcima poljskog imigranta. Ime ubojice je Aaron Kosminski", rekao je Edwards. "Kada smo DNA iz krvi na šalu povezali s izravnim ženskim potomkom žrtve, bio je to najnevjerojatniji trenutak mog života", ispričao je.
"S obzirom na to da se njegov DNA nalazi na šalu pronađenom na mjestu zločina, a bio je i ranije sumnjičen, nikada nisam posumnjao da je itko drugi mogao biti Jack Trbosjek", zaključio je. Edwards kaže da je glavnom državnom odvjetniku poslan službeni zahtjev za odobrenje podnošenja tužbe višem sudu, kako bi se pokrenuo pravni postupak ponovnog otvaranja slučaja. "Sada znamo ime ubojice i možemo ga povezati s mjestom zločina", rekao je Edwards. "Želimo da ta činjenica postane javno poznata i priznata pred sudom."
Tko je bio Aaron Kosminski?
Aaron Kosminski rođen je 1865. godine u poljskoj Klodawi. Njegova je obitelj pobjegla i preselila se u istočni London početkom 1880-ih. Kosminski je živio u neposrednoj blizini mjesta zločina, gdje je radio kao brijač. U memorandumu iz 1894. godine, koji je napisao Sir Melville Macnaghten, pomoćnik načelnika londonske metropolitanske policije, spominje se "Kosminski" (bez navođenja imena) kao jedan od mogućih počinitelja. Iako stvarni identitet Jacka Trbosjeka nikada nije potvrđen, poznato je da je Aaron Kosminski umro 1919. godine u umobolnici.
Iako Edwards čvrsto stoji iza svojih tvrdnji, pojedini znanstvenici osporavaju njegovu metodu testiranja, kao i konačne rezultate istraživanja.
Analiza objavljena 2019. godine
Prve genetske analize uzoraka sa šala provedene su prije desetak godina, a proveo ih je biokemičar Jari Louhelainen sa Sveučilišta Liverpool John Moores u Ujedinjenom Kraljevstvu. Edwards, koji je 2007. godine kupio šal i dao ga Louhelainenu na analizu, iskoristio je njegove rezultate kako bi 2014. godine u svojoj knjizi Naming Jack the Ripper identificirao Kosminskog kao počinitelja. Međutim genetičari su tada kritizirali njegove tvrdnje, ističući kako je nemoguće provjeriti rezultate jer nisu bili dostupni tehnički detalji analize uzoraka sa šala.
Godine 2019. ti su detalji djelomično predstavljeni. Louhelainen i njegov kolega David Miller sa Sveučilišta u Leedsu tvrdili su da je bila riječ o "najsustavnijoj i najnaprednijoj genetskoj analizi ubojstava Jacka Trbosjeka dosad". Opisali su postupak izolacije DNA sa šala te su usporedili fragmente mitohondrijske DNA – dijela genetskog koda koji se nasljeđuje isključivo s majčine strane – s uzorcima dobivenima od živućih potomaka Catherine Eddowes i Aarona Kosminskog. Rezultati su, kako su objavili, pokazali podudaranje DNA s jednim od živućih rođaka Kosminskog, a istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Forensic Sciences.
Analiza je također ukazala na to da je ubojica imao smeđu kosu i smeđe oči, što se slaže s opisom svjedoka. "Ove karakteristike, naravno, nisu jedinstvene", priznali su autori u radu, no napomenuli su kako su plave oči danas češće od smeđih u Engleskoj.
Kritičari su skeptični
Unatoč ovim nalazima, kritičari su i dalje skeptični. U radu nisu navedeni ključni detalji o specifičnim genetskim varijacijama koje su uspoređivane među DNA uzorcima. Umjesto toga, autori su podatke predstavili grafički, koristeći niz obojenih kvadrata. Tvrde da se DNA sa šala podudara s DNA-om novih uzoraka na mjestima gdje se ti kvadrati preklapaju.
Autori u radu objašnjavaju kako ih britanski Zakon o zaštiti podataka sprječava da objave potpune genetske sekvence potomaka Catherine Eddowes i Aarona Kosminskog. Smatraju da je grafički prikaz razumljiviji široj javnosti, posebice onima koji se zanimaju za slučajeve iz stvarnog života.
Walther Parson, forenzičar s Instituta za sudsku medicinu Sveučilišta u Innsbrucku, smatra da mitohondrijska DNA ne predstavlja prijetnju privatnosti te ističe da su autori trebali objaviti potpune rezultate. "U suprotnom, čitatelji ne mogu samostalno procijeniti valjanost rezultata. Pitam se kamo ide znanost kada počnemo skrivati podatke iza obojenih kvadrata", komentirao je Parson nakon što je objavljena analiza 2019. godine.
Skeptičan je i njegov kolega Hansi Weissensteiner, stručnjak za mitohondrijsku DNA s istog sveučilišta. On upozorava da mitohondrijska DNA može isključiti osumnjičenog, ali ne i sa sigurnošću potvrditi njegov identitet. "Na temelju mitohondrijske DNA moguće je samo isključiti sumnjivca. DNA sa šala može pripadati Kosminskom, ali jednako tako i tisućama drugih ljudi koji su u to vrijeme živjeli u Londonu", pojasnio je Weissensteiner.
Mogućnost kontaminacije
Osim toga, kritičari teorije o Kosminskom upozoravaju na nedostatak čvrstih dokaza da je šal uopće bio na mjestu zločina. Postoji mogućnost da je tijekom godina bio izložen kontaminaciji.
Ovo nije prvi pokušaj identifikacije Jacka Trbosjeka putem DNA analize. Prije nekoliko godina američka spisateljica kriminalističkih romana Patricia Cornwell angažirala je znanstvenike da analiziraju DNA uzet iz pisama koje je navodno ubojica slao londonskoj policiji. Na temelju rezultata analize i drugih tragova Cornwell je ustvrdila da je ubojica bio slikar Walter Sickert. Međutim mnogi stručnjaci smatraju da su pisma bila krivotvorena.
Edwards za sada nije objavio detalje istraživanja i dokaze o navodnoj 100-postotnoj DNA podudarnosti. Unatoč brojnim tvrdnjama tijekom proteklih desetljeća, identitet Jacka Trbosjeka nikad nije potvrđen.