Bivša islandska premijerka Katrín Jakobsdóttir upozorila je da bi islandski jezik mogao nestati u samo jednoj generaciji zbog strelovitog uspona umjetne inteligencije i sve veće dominacije engleskog jezika. Jakobsdóttir, koja je prošle godine odstupila s premijerske funkcije kako bi se kandidirala za predsjednicu, iznijela je ove zabrinjavajuće prognoze uoči svog nastupa na festivalu kriminalističke književnosti Iceland Noir u Reykjavíku, piše The Guardian.
Jakobsdóttir, koja je u suradnji s piscem Ragnarom Jónassonom objavila svoj drugi kriminalistički roman, istaknula je da Island prolazi kroz "radikalne" jezične promjene. Sve više ljudi čita i govori engleski, dok se knjige na islandskom čitaju sve manje, a taj trend, kako kaže, dodatno pogoršava način na koji se treniraju jezični modeli umjetne inteligencije.
"Mnogi jezici nestaju, a s njima umire i mnogo vrijednosti i mnogo ljudske misli", izjavila je. Islandski, jedan od najmanje izmijenjenih jezika na svijetu, govori samo oko 350.000 ljudi. "Imamo ovaj jezik koji govori tako malo ljudi i osjećam da nosimo ogromnu odgovornost da ga zapravo očuvamo.
Osobno ne mislim da činimo dovoljno za to", rekla je, dodajući kako su mladi na Islandu "potpuno okruženi materijalima na engleskom jeziku, na društvenim mrežama i drugim medijima". Ipak, istaknula je da je Island bio "prilično proaktivan" u naporima da umjetna inteligencija postane upotrebljiva i na islandskom.
Navela je primjer nedavnog partnerstva s tvrtkom Anthropic i islandskim Ministarstvom obrazovanja, jednog od prvih nacionalnih pilot-projekata o obrazovanju o umjetnoj inteligenciji u svijetu, koji stotinama učitelja omogućuje pristup AI alatima.
Tijekom svog premijerskog mandata, rekla je Jakobsdóttir, vlada je uvidjela prijetnje i opasnosti umjetne inteligencije te važnost korištenja islandskih tekstova i knjiga za njezino treniranje. Njezin suautor Ragnar Jónasson dijeli njezinu zabrinutost i smatra da je jezik u ozbiljnoj opasnosti. "Samo smo jednu generaciju udaljeni od gubitka ovog jezika zbog svih ovih ogromnih promjena", rekao je.
"Čitaju više na engleskom, dobivaju informacije s interneta, sa svojih telefona, a djeca na Islandu ponekad čak i razgovaraju na engleskom međusobno", dodao je. Jakobsdóttir je povukla paralelu s razdobljem danske vladavine nad Islandom, koja je trajala do 1918. godine, kada je danski jezik imao snažan utjecaj. Promjene se, upozorila je, mogu dogoditi "vrlo brzo".
"To smo već vidjeli ovdje na Islandu jer smo, naravno, bili pod Dancima prilično dugo i danski jezik je imao velik utjecaj na islandski jezik", pojasnila je. Ta je promjena, međutim, brzo preokrenuta zahvaljujući snažnom pokretu Islanđana.
"Možda nam je sada potreban snažniji pokret da razgovaramo o tome zašto želimo očuvati jezik? To je zaista velika stvar o kojoj bismo trebali razgovarati ovdje na Islandu", rekla je, naglasivši da se "sudbina nacije" može odlučiti načinom na koji se odnosi prema svom jeziku.
Iako umjetna inteligencija nudi "nevjerojatne prilike", bivša premijerka smatra da ona predstavlja goleme izazove za autore i kreativne industrije. Usred svih tih promjena, nada se da će njezina nova knjiga, smještena u 1989. godinu u udaljeno selo Fáskrúðsfjörður, povezati čitatelje na ljudskoj razini.
"Nadam se da će ovo ljudi doživjeti kao nešto autentično i što dolazi iz srca", rekla je. Za nju su čitanje i pisanje oduvijek bili terapeutski. "Imate više empatije kada čitate o drugima, bolje razumijete sebe", zaključila je Jakobsdóttir.