VELEPOSLANICI najutjecajnijih zapadnih država te Europske unije u BiH zatražili su u utorak od članova Predsjedništva BiH poduzimanje koraka kako bi se ta zemlja pripremila za skori summit čelnika EU i zapadnog Balkana u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU.
Šefovi država ili vlada država članica EU te zapadnog Balkana trebali bi 6. svibnja na videokonferenciji razmatrati stanje procesa europskih integracija te plan mjera koje svaka država potencijalna članica Unije kani poduzeti kako bi ispunila postavljene kriterije za članstvo.
Političke blokade u BiH, uz dodatne poteškoće prouzročene pandemijom koronavirusa, drastično su usporile gotovo sve reforme koje je ranije preporučila Europska komisija.
Kroz četrnaest zaključaka Europska komisija je prošle godine pozvala BiH na provedbu vidljivih reformi, posebice na planu vladavine prava, poboljšanju stanja u pravosuđu, jačanju demokracije i ljudskih prava, u javnoj upravi te u rješavanju nagomilanih socijalnih i gospodarskih problema.
Veleposlanici EU te SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije zatražili su danas od članova Predsjedništva BiH konkretnije angažiranje kako bi 6. svibnja mogli predstaviti što poduzimaju i što kane učiniti u predstojećem razdoblju.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je nakon sastanka sa zapadnim veleposlanicima da je postignut načelan dogovor o izradi akcijskog plana u roku od 30 dana, u kojemu bi bile precizirane mjere nužne za nastavak procesa europskih integracija BiH.
Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler novinarima je kazao kako je summit kojemu će predsjedati Hrvatska prilika koja se ne smije propustiti i da je zadovoljan time što su članovi Predsjedništva BiH postigli suglasnost o tom pitanju. "U narednim koracima predviđa se uspostava šireg tijela koje bi se trebalo sastati 4. svibnja i zajednički utvrđivati daljnje korake", kazao je Sattler.
Ocijenio je kako su on i drugi veleposlanici svojim angažiranjem napokon uspjeli pokrenuti mehanizam kojim će se osigurati provedba preporuka Europske komisije te na njima sustavno raditi u naredne dvije i pol godine mandata sadašnje vlasti u BiH, temeljem odredbi akcijskog plana koji se očekuje.