AKO se oko nečega u vezi pandemije slažu svi svjetski čelnici, to je to da nitko nije u potpunosti siguran sve dok svi nisu cijepljeni. Stoga se pokušavaju dogovoriti kako povećati proizvodnju cjepiva kako bi ono što prije bilo dostupno svima na svijetu.
SAD je ovoga tjedna stao na stranu ideje o privremenom ukidanju patenta na cjepivo, no neke druge zemlje, poput Francuske, bile su protiv te mogućnosti, inzistirajući na tome da postoji bolje i praktičnije rješenje.
Što je patent na lijekove?
Lijekovi i drugi izumi obuhvaćeni su zakonom o patentiranju, koji pruža pravnu zaštitu od kopiranja proizvoda, a cjepiva nisu iznimka, piše BBC.
Patenti daju kreatorima lijekova ili cjepiva prava na njihova otkrića, kao i na zaradu, što je zapravo često poticaj za druge inovacije.
Prema pravnom portalu IUS-INFO, razvoj lijeka zahtijeva vrlo dug period, intenzivna istraživanja te je izuzetno skup i rizičan proces, što patentnu zaštitu u farmaceutskoj industriji čini specifičnom i različitom od onih u drugim industrijama.
"Patent na lijek omogućava njegovom vlasniku isključivo pravo zaštite vlastita izuma od neovlaštene upotrebe (korištenje, proizvodnja i trgovina) tijekom 20 godina od dana podnošenja prijave patenta i samo na teritoriju one države ili regije u kojoj je priznat", navodi IUS-INFO.
Razdoblje pandemije
Što se tiče zakona o patentima na lijekove, mnogi nemaju s njime problem u normalnim vremenima. No sada je situacija zbog pandemije daleko od "normalne". Covid-19 je u vrlo kratkom periodu ubio više od 3 milijuna ljudi, mnogi zdravstveni sustavi su na rubu pucanja, a svako malo se pojavljuju novi sojevi, koji u određenoj mjeri mogu biti otporni na zaštitu cjepiva.
Zemlje u razvoju, predvođene Indijom i Južnom Afrikom, su pred kraj prošle godine predložile Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) da se odustane od patenata na cjepivo i druge lijekove ili medicinsku opremu povezanu s covidom.
Smatraju da bi, s obzirom na prirodu pandemije, recepture za cjepiva koja spašavaju mnoge živote, trebale biti široko dostupne kako bi ih drugi proizvođači mogli proizvesti u velikim količinama.
Došlo do problema
Taj prijedlog je naišao na kritike farmaceutskih kompanija i zapadnih država, uključujući EU, UK i, u tom trenutku, SAD.
Zapadne zemlje su navele da većina troškova cjepiva proizlazi iz njegova stvaranja, razvoja i testiranja te da dio koji se odnosi na samu proizvodnju obično košta manje nego drugi procesi.
Dodale su da bi ukidanje patenata moglo smanjiti prihod kompanijama koje su uložile ogroman trud u proizvodnju cjepiva i odvratiti ih od budućih inovacija.
No, problem patentiranja se ne odnosi samo na zaradu. Ukidanje patenta na cjepivo moglo bi biti samo privremeno, a neki proizvođači, poput AstraZenece, već sada nude doze po cijeni proizvodnje. Stoga, u čemu je problem?
Ključni argument proizvođača cjepiva i njihovih matičnih zemalja jest da odricanje od patenata samo po sebi ne bi moglo puno toga riješiti. Bilo bi to, kažu, poput davanja recepta bez sastojaka ili uputa.
Naime, zakon o patentu ne pokriva precizan postupak proizvodnje, što je u ovoj situaciji presudno. Cjepiva koja se baziraju na novoj tehnologiji mRNA, poput Pfizera i Moderne, inovacija su na tržištu i samo mali broj ljudi zna kako ih zaista proizvesti.
Njemačka tvrtka BioNTech, koja se udružila s kompanijom Pfizer, kazala je da je razvoj proizvodnog procesa trajao čitavo desetljeće, a da provjera valjanosti proizvodnih pogona može potrajati i do godinu dana. Navodi da je problem i dostupnost potrebnih sirovina.
Farmaceutske kompanije strahuju da bi odricanje od patenta bez pristupa svim znanjima i sirovinama moglo dovesti do problema s kvalitetom, sigurnošću i djelotvornošću, a možda i do krivotvorina, što bi na kraju bilo štetno za same korisnike.
Velika zarada?
Kako je izvijestio The New York Times, Pfizer je u prvom tromjesečju 2021. godine zaradio 3.5 milijardi dolara. Tvrtka nije navela koliku je točno dobit ostvarila od svog cjepiva protiv covida-19, ali je ponovila da se profit od cjepiva kreće oko nekih 20%, što bi značilo da je na cjepivu Comirnaty zaradila otprilike 900 milijuna dolara (prije oporezivanja).
Kompanija je i podosta netransparentna oko ugovora s pojedinim zemljama. Na primjer, Sjedinjene Države plaćaju 19.50 dolara za svaku dozu Pfizera, dok je Izrael, prema višestrukim navodima medija, pristao platiti Pfizeru oko 30 dolara po dozi. Pfizer je za takvu igru s različitim cijenama više puta rekao da je moralno opravdana jer nikada nije bio dio američkog programa Warp Speed, stoga je imao pravo postavljati vlastite cijene.
Međutim, to baš nije istina. Pfizerov partner BioNTech, tvrtka koja je zapravo razvila cjepivo Comirnaty, dobio je potporu njemačke vlade u iznosu od 455 milijuna američkih dolara te oko 6 milijardi američkih dolara od SAD-a i Europske unije. Dodatno, Pfizerovo cjepivo temelji se na tehnologiji mRNA, koju je patentirao američki Nacionalni institut za zdravstvo, a financirali su je američki porezni obveznici.
Ukratko, piše RT, Pfizer je iskoristio partnerstvo s tada nepoznatom njemačkom biotehnološkom kompanijom koja je dobilo potporu njemačke vlade za razvoj svog cjepiva temeljenog na tehnologiji koju su financirali američki porezni obveznici, a zatim ugovorio prodaju bogatim zemljama kako bi osigurao milijarde dolara prihoda.
Izvozi većinom u bogate zemlje
Izvršni direktor Pfizera obećao je osigurati da siromašnije zemlje "imaju jednak pristup cjepivu kao i ostatak svijeta". No Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je sredinom travnja kazala da su bogate zemlje osigurale više od 87% od 700 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa koje se distribuiralo diljem svijeta, dok su siromašne zemlje dobile samo 0.2 posto. U bogatim zemljama je otprilike svaka četvrta osoba primila cjepivo, a u siromašnim jedna na njih 500.
Kompanija je u utorak priopćila da je isporučila 430 milijuna doza u 91 zemlju ili teritorij. Sharon Castillo, glasnogovornica Pfizera, nije pritom kazala koliko je tih doza otišlo u siromašne zemlje, gdje Pfizer ne profitira na prodaji cjepiva.
Podaci WHO-a jasno pokazuju da je Pfizer pružio minimalnu pomoć najsiromašnijim zemljama svijeta. Tvrtka se obvezala isporučiti do 40 milijuna doza Covaxu, organizaciji kojoj je cilj osigurati cjepiva zemljama sa srednjim i niskim dohotkom, što je manje od 2% od 2.5 milijardi doza koje Pfizer i njegov partner BioNTech namjeravaju proizvesti ove godine.
Koja je alternativa?
EU je rekla da je spremna na pregovore oko patentiranja, ali da bi za prvu ruku bilo najbolje da se poboljša lanac opskrbe i da bogatije zemlje izvoze što više cjepiva.
Velika Britanija kaže da je jedan od najvećih donatora Covaxa. Također favorizira dobrovoljno licenciranje - poput suradnje između Instituta za serum u Indiji i Oxford-AstraZenece. Želi da WTO, koja nadgleda pravila o globalnoj trgovini, podrži više takvih partnerstava.
WTO sustav omogućuje da ovaj aranžman za licenciranje ide korak dalje. Vlade mogu proizvođačima cjepiva nametnuti obvezne licence, prisiljavajući ih da podijele svoje znanje i da pritom nadgledaju proces proizvodnje. S time da bi u tom slučaju farmaceutske kompanije morale dobiti neku naknadu.
Zašto su se vlasti SAD-a predomislile?
Vlasti SAD-a su se predomislile oko patenta na cjepiva protiv covida-19 nakon što je američka predstavnica za trgovinu, Katharine Tai, održala sastanke s velikim proizvođačima cjepiva u pokušaju da ubrza i pojeftini proizvodnju.
"Ovo je svjetska zdravstvena kriza i izvanredne okolnosti pandemije covida-19 zahtijevaju izvanredne mjere", rekla je u priopćenju Katherine Tai.
"Administracija čvrsto vjeruje u zaštitu intelektualnog vlasništva, ali da bi se ova pandemija zaustavila, treba ukinuti zaštitu za cjepiva protiv covida-19", dodala je, rekavši da Washington aktivno sudjeluje u pregovorima WHO-a o ukidanju patenata.
No, neki su ekonomski stručnjaci postavili pitanje je li taj potez samo pregovaračka taktika kako bi se proizvođači cjepiva uvjerili da je za njih najbolje da surađuju uz licenciranje, dobrovoljno ili uz smanjenu naknadu.
Rasprava o patentu na cjepiva protiv covida sada će se nastaviti u WTO-u, gdje se odluke donose konsenzusom. Bez potpore drugih ključnih država neće doći do ukidanja patenta, ali taj proces može utrti put do kompromisa, koji bi mogao potaknuti bržu i financijski pristupačniju proizvodnju cjepiva.