U noći s četvrtka na petak pri kućnom porođaju preminula je beba. Majka (42) blizance je rađala uz pomoć primalje iz Austrije.
"Očito se radilo o dogovorenom porodu u kući. Radilo se o trudnoći u 34. tjednu, pokušaj poroda kod kuće završio je tako da je jedno dijete živorođeno, jedno mrtvorođeno. Kod poroda posteljice je došlo do komplikacije koja je ugrožavalo zdravstveno stanje majke i pozvana je Hitna pomoć", rekao je za Novu TV Trpimir Goluža, specijalist ginekologije i opstetricije KBC-a Zagreb.
U šest sati ujutro svi su stigli u bolnicu. Preminulo dijete prebačeno je na patologiju, a majka i druga beba još uvijek su u bolnici.
"Majka i živorođeno dijete su u dobrom stanju, dobro se oporavljaju. Porođajna masa preminulog novorođenčeta pokazuje da je u situaciji da je taj porod vođen u bolnici, to bi dijete sigurno preživjelo i bilo bi u dobrom stanju poslije poroda", ustvrdio je Goluža.
Uključila se i policija i primalja s austrijskim državljanstvom je uhićena zbog sumnje na nesavjesno liječenje.
"Osumnjičena 69-godišnja državljanka Austrije je uhićena i privedena na kriminalističko istraživanje. Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, osumnjičena je u zakonskom roku, uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zagrebačke", objavila je zagrebačka policija.
Pravno, porođaj kuće u Hrvatskoj nije zabranjen, ali nije ni reguliran. Primaljama koje rade u rodilištima diljem zemlje nije dopušteno obavljati ga u kući, osim ako nije riječ o hitnoj intervenciji.
"Mislim da je svaka država zadužena za izdavanje svojih internih certifikata, a za internacionalni nemam nikakve podatke, ali pretpostavljam da se radi o nekakvom dogovoru zemalja u kojima onda primalje mogu prelaziti granicu i porađati", rekla je Maja Rečić, Izvršna direktorica Hrvatske Udruge za promicanje primaljstva.
Zato se, kaže struka, žene koje žele roditi kod kuće služe internetom ili usmenom preporukom kako bi došle do primalja iz inozemstva koje nerijetko za te usluge i plaćaju.
"Čujemo povremeno da postoje kućni porođaji, imamo nekakvu statistiku od onih koji su prijavljeni. To je malena brojka. Na kućne porođaje se kod nas odlučuje manje od 100 žena godišnje. Inače statistička značajka u Europi se kreće od 2 do nekakvih maksimalno 15 posto po zemljama", rekla je Rečić.
Postavlja se i pitanje tko je odgovoran kada nešto krene po zlu?
"Odgovornost pripada isključivo obitelji koja se na njega odlučuje i naravno primalji koja je sudjelovala u cijelom procesu. Moram reći da u slučaju kada bi radili smjernice u Hrvatskoj, sigurno bi išli u smjeru organiziranja aktivnosti određivanja koja žena može roditi kod kući. Ni tada ne bi blizanačka trudnoća ušla u segment fiziološkog poroda kod kuće jer pripada višem riziku i kao takva mora biti u boljoj kontroli i bolnički sustav, rekla je Rečić.
Majka i sin fizički se srećom dobro oporavljaju u bolnici. No ovaj slučaj ponovno pokazuje da bi se pitanje rađanja kod kuće trebalo jasnije regulirati.
Renata Huzanić, glavna primalja Zavoda za perinatalnu medicinu, Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, za Dnevnik HTV-a je rekla da se ne bi usudila pomagati pri porodu kod kuće.
Porod blizanaca kao i blizanačka trudnoća sa sobom nose određene rizike. Na porodu blizanaca mora sudjelovati cijeli tim stručnjaka različitih profesija koji će svojim znanjem i iskustvom, uz pomoć moderne tehnologije, omogućiti da porod sretno završi", rekla je.
Kazala je kako fiziološki porod može rezultirati komplikacijama te je u tom slučaju u interesu djeteta i majke bitno da su dostupni aparatura i stručnjaci koji će uspješno dovršiti porod.