Foto: Hina
ZAGREBAČKI gradonačelnik Milan Bandić uputio je u ime Grada Zagrebu Ustavnom sudu prijedlog za preispitivanje zakonitosti i ustavnosti Odluke o upisu učenika u prvi razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016., a neki od roditelja 56 zagrebačkih učenika za koje nije bilo mjesta u zagrebačkim srednjim školama najavili su da će još razmisliti o podizanju tužbe i traženju odštete od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta "zbog svega što su njihova djeca pretrpjela".
Istaknuo je da je ministar Vedran Mornar prekršio niz zakonskih odredbi, da je odluke donosio bez suglasnosti s osnivačima škola, da je sam sebi propisao protuzakonite ovlasti i potom po njima postupao.
Lovrić: Smanjenje kvote učenika u razredu s 28 na 26 smanjilo je broj upisnih mjesta
Lovrić je podsjetio da je ključ problema u tomu što je ministar, bez razumljivih i opravdanih razloga, tijekom travnja zatražio od zagrebačkih srednjih škola, prvo strukovnih, a zatim i gimnazija i onih s trogodišnjim programima, da se broj upisnih mjesta u razrednim odjelima smanji sa 28 na 26 mjesta.
"Odluka o tom smanjenju smanjila je ukupan broj upisnih mjesta u redovnim školama Grada Zagreba za 650 mjesta, što u velikoj mjeri odstupa od prvotonog prijedloga strukture upisa koje je izradio ured za obrazovanje", podsjetio je Lovrić.
Također, MZOS u srpnju mijenja odluku o upisu koja se odnosi na strukturu, ne objavljuje ju u Narodnim novinama, što je protuzakonito i ne prihvaća zahtjev zagrebačkog ureda da se poveća broj upisnih mjesta. MZOS odbija zahtjev uz obrazloženje da su upisi provedeni u skladu sa zakonom i da se ne može povećati broj upisnih mjesta nakon upisnih rokova.
Lovrić napominje da je ministarstvo Odlukom o upisu u ovoj školskoj godini prekršilo Ustav i zakonske propise, što je za taj ured "neprihvatljivo, nepravedno i stvorilo je pravnu nesigurnost koja se sručila na leđa najranjivijih - naše djece."
Po njegovim tvrdnjama, upravo je ministrova odluka o smanjenju broja učenika u razredima dovela do manjka mjesta u zagrebačkim srednjim školama (u koje se upisuje i oko 2500 djece koja dolaze izvan Zagreba) pa se dogodilo da je 80 učenika s prebivalištem u Zagrebu ove godine ostalo neupisano, a MZOS im je naknadno ponudio slobodna mjesta izvan Zagreba.
"Bila bi dovoljna samo jedna odluka ministra, odluka da se broj učenika u razredu poveća s 26 na 27 i sva bi djeca u Zagrebu redovno mogla biti upisana", tvrdi Lovrić.
No, kako su iz MZOS ostali u uporni u pojašnjenju da su sve radili u skladu sa zakonom i da je cijeli postupak upisa u srednje škole transparentan i jednako važeći za sve učenike u cijeloj Hrvatskoj, zagrebački gradonačelnik Bandić donio je odluku da se 56 učenika, koji nisu pristali na nastavak školovanja izvan Zagreba, upišu u privatne škole, a školarinu za jednu godinu, od oko milijun kuna, platit će im se iz gradskog proračuna.
Roditelji: htjeli smo upisati djecu i u manje atraktivna zanimanja, ali ni tamo nije bilo mjesta
Neupisani učenici uglavnom su imali niski broj bodova za upis ili se nisu upisali u redovne škole zbog raznih osobnih propusta i krivih procjena, kako navode u MZOS-u, no dio njihovih roditelja napominje da oni u odabiru srednjoškolskih programa nisu bili preambiciozni i prijavljivali su se u manje atraktivna zanimanja, poput vrtlara, dimnjačara, instalatera kućnih instalacija, no ni u te programe u Zagrebu nisu uspjeli upasti.
Nastavak školovanja u nekoj od susjednih županija, što im je ponudio MZOS, nije im prihvatljivo, kako zbog troškova, tako i zbog toga što smatraju da je ministar administrativnom odlukom onemogućio njihovoj djeci pravo na školovanje u svom gradu.
Lovrić kaže da je već 20-ak te djece krenulo u privatne škole u Zagrebu, a ostali će se upisati tijekom idućeg tjedna.
Dodao je da će se nastaviti rješavati problem i svih ostalih učenika, njih još 23 koje je, kaže, ministarstvo "ucijenilo i prisililo" da se upišu u škole izvan Zagreba, iako se sasvim jednostavnom odlukom za njih može naći mjesta u gradskim školama.
Na upit novinara "napadaju li ministra" jer je predizborna kampanja Lovrić je odgovorio da se ne radi ni o kakvom napadu već o traženju da se radi u skladu s Ustavom i zakonima.
"Ovdje se radi o pogrešci koju ministar Mornar tvrdoglavo ne želi priznati. Ja bih shvatio njegovo inzistiranje da se ne radi o djecu, no odluke i zakone treba prilagoditi interesima djece", dodao je.