PODUZETNIK i investitor Nenad Bakić u intervjuu za Media servis govorio je u uvrštavanju u listu top 100 digitalnih prvaka Europe, Zlatnoj kuni te planovima za budućnost.
Objasnio je na koji način želi knjižnice pretvoriti u digitalne centre, kad to možemo očekivati, trebaju li društvenjaci strahovati za budućnost, što misli o kurikularnoj reformi, poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj, ali i ulaganju mirovinskih fondova u start upove.
Bakiću je prošlog tjedna uručena nagrada Zlatna kuna za promicanje gospodarstva koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, a Financial Times ga je uvrstio u Top 100 digitalnih prvaka Europe.
"Teško je biti poduzetnik u Hrvatskoj"
"Veliko je priznanje. Osim mene tamo je bio i Mate Rimac. Isti dan je bila i Zlatna kuna. Mislim da je to zaista sjajno u istom danu dobiti međunarodno i domaće priznanje", kazao je.
Komentirao je poduzetničku i investicijsku klimu u Hrvatskoj.
"Ako nisi dio ortačkih mreža, biti poduzetnik u Hrvatskoj je jako teško. Poduzetnička atmosfera je loša, ona se mijenja, ali ono što mi u Hrvatskoj često ne shvaćamo je da možemo biti radikalno bolji. Možemo dati zadatak ajmo skočiti na ljestvici Doing business za 30 mjesta, onda nam svjetska organizacija kaže što trebamo napraviti i napravimo to. U čemu je problem", rekao je.
Trebaju li mirovinski fondovi ulagati u startupove?
Stručnjaci kritiziraju najavu vlade da se mirovinski fondovi ulažu u startupove uz obrazloženje da su takvi potezi jako rizični. Bakić isto nije najuvjereniji.
"Mirovinski fondovi su pokazali svoje kompetencije svojim radom do sada. Startupovi su najteža investicijska klasa. Ostaje za vidjeti hoće li ljudi koji su do sada tako upravljali tim sredstvima briljirati u ovom najtežemu, ali tko zna, može biti svašta", smatra Bakić.
Kao predsjednik udruge Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) najavio je pretvaranje 170 knjižnica u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Kosovu u digitalne centre - projekt Digitalni građanin. U 100-tinjak knjižnica su već krenuli s projektom.
Digitalne knjižnice
"U kojima se sada događaju besplatne radionice programiranja, a mogu se posuditi i mikroračunala. Neke od njih razvijamo u digitalne razvojne centre tako što smo im donirali 3D printere i na taj način neki mali Rimci, ako ne mogu doma ili u školi napraviti prototipove, mogu doći u knjižnicu i napraviti neku svoju stvar", rekao je Bakić.
Na upit koliko će to dugo trajati i što planiraju ako odaziv knjižnica bude dosta veći, Bakić je odgovorio: "Čitav taj projekt planiramo raspetljati i dovršiti u godinu dana. Pozivamo sve knjižnice i knjižničare u RH da se na našoj web stranici prijave. Moguće je, ako ih se javi više, da ćemo uložiti vlastita sredstva i pokriti svaku knjižnicu koja se javi."
Kroz projekte IRIM-a mnogobrojne škole su dobile mikroračunala, osnovana je robotička liga, a uvedeno je programiranje u 6. razrede. Bakić je komentirao i obrazovnu reformu koja od iduće godine ulazi u sve škole te je li to dovoljno po pitanju digitalizacije i kurikuluma.
Novi kurikulum
"Što se tiče kurikuluma, on nije toliko kritičan. U postojećem kurikulumu već sada dobri učitelji mogu napraviti puno. Otpor u školstvu postoji, ali mnogi dobri učitelji svojim đacima i njihovim roditeljima nude najbolje", rekao je.
Uz promjenu sadržaja još su bitna dva smjera - digitalizacija, ali i promjena školskog sustava kao takvoga, ističe Bakić.
"Tu je jako bitno da se počnu nagrađivati dobri učitelji, ako je netko loš možda da izgubi taj posao, da se podižu plaće dobrim profesorima i da se sustav općenito unaprjeđuje. Tu Ministarstvo radi odličnu stvar. Ljudi kao nisu primijetili da je Ministarstvo povuklo iz EU fondova milijardu kuna da razvija strukovne škole", dodao je.
Dio društvenjaka strahuje za budućnost i kritizira guranje STEM-a nauštrb društvenih znanosti. Bakić je iznio svoje razmišljanje.
"Naša ideja nije Hrvatsku pretvoriti u naciju robotičara"
"U Hrvatskoj su se digitalna sredstva u nastavi u 4. razredu osnovne škole koristila najmanje u Europi. Ako smo mi najniži u Europi, uopće nema dileme trebamo li imati više toga. Naravno, ljudi gube neke svoje pozicije, intelektualnu važnost i onda pođu vrištati i kreštati. No toga ima jako malo. Ne mora svatko biti robotičar ili STEM-ovac, ali u svim ostalim zanimanjima su jako bitna STEM znanja i kompetencije općenito. Tako da naša ideja nije Hrvatsku pretvoriti u naciju robotičara", smatra Bakić.
Na kraju se osvrnuo na medije i na preplavljenost medijskog prostora politikom, dok su gospodarstvo i poduzetnici, po njemu, marginalizirani.
"To je činjenica. Ako pogledate naše vodeće novine, gospodarstvo je i dalje jedna do dvije stranice gdje je većini plaćeni PR i opet ispred njega bude crna kronika", zaključio je Bakić.