UNATOČ optimizmu Ministarstva turizma, a posebice resornog ministra Damira Bajsa o turističkoj sezoni koja je na razini prošlogodišnje te o konkurenciji koja je potučena do koljena, čini se kako su realne brojke puno gore jer Hrvatska je ove godine zabilježila najmanje pola milijarde eura manju zaradu nego prošle godine.
Umjesto prihoda broje boravišne pristojbe
Naime, Ministarstvo turizma već danima nestrpljivo očekuje turističke brojke za kolovoz ove godine prema kojima bi ova turistička sezona mogla završiti sa svega 3 do 5 posto manje gostiju nego lani, međutim s druge strane valja znati kako se za sada jedino još u Hrvatskoj definiranje uspjeha turističke sezone mjeri brojenjem noćenja, iako to više nitko u Europi ne radi.
Naime, svi broje eure zarade, dok je za Ministarstvo turizma jedino relevantan broj uplaćenih boravišnih pristojbi na temelju kojih se broji ne samo broj turista nego i uspješnost sezone.
"Podaci o turističkom prometu, broj dolazaka i noćenja turista dobivaju se redovitim mjesečnim izvješćima turističkih zajednica županija, a koje prikuplja Hrvatska turistička zajednica. Izvješća se sastavljaju na temelju evidencija plaćene boravišne pristojbe, odnosno prijave turista lokalnim turističkih zajednica", objasnili su nam u Uredu za odnose s javnošću Ministarstva turizma. Naime, u Ministarstvu tema financijskog učinka turističke sezone tabu je tema o kojoj se ne govori previše u javnosti. Umjesto njih Franko Palma, predsjednik Udruge hotelijera, već danima upozorava kako su turisti koji su nahrlili ovog kolovoza potrošili i do 30 posto manje nego prošle godine.
Bajs nije realan
Miroslav Dragičević, turistički strateg i partner u Horwath Consaltingu u posljednjem broju Jutarnjeg lista, procijenio je kako će financijski efekt biti manji za 15 do 17 posto.
"Cjelokupni državni marketing radi za ‘zimmer frei’ i nekoliko uspješnih vikenda pa na osnovi toga Ministarstvo turizma daje neke podatke koje nemaju veze s realnošću. Hoteli bilježe pad popunjenosti za 7 do 8 posto, a svi su oni, k tome, davali popuste za predbukinge koji su iznosili 10 posto. Kada se to zbroji, financijski efekt će biti od 15 do 17 posto manji nego lani. Kamperski turizam bilježi pad potrošnje za 5 do 6 posto, a što se tiče ‘zimmer frei’ industrije, te brojke ni policija neće doznati", zaključio je Dragičević za Jutarnji list.
Last minute kanibalizacija cijena
No, prava je istina o kojoj se malo govori da je u borbi za svakog gosta u kojem su presudni bili tzv. "last-minute aranžmani" došlo do svojevrsne "kanibalizacije cijena". Stekao se privid Hrvatske prepune gostiju, no mnogi su hoteli kao i kampovi posebice u kolovozu poslovali na granici rentabilnosti. Kao što je već prije pisao Index, došlo je i do velikog smanjenja cijena i u privatnom smještaju pa su tako cijene u primjerice luksuznoj staroj gradskoj jezgri Dubrovnika gotovo prepolovljene.
No, Bajsu su ipak prije svega bitni politički bodovi koje će prije svega "nabiti" matematikom boravišnih pristojbi.