Ministar graditeljstva Branko Bačić uvjerava javnost da je država kao suvlasnik Vjesnikova nebodera “poduzela sve što je trebala” i da su u zgradi bili ispunjeni svi protupožarni uvjeti. No izjave šefa zagrebačkih vatrogasaca, statičara s Građevinskog fakulteta i neslužbeni nalazi vatrogasaca o brzom širenju požara upućuju na suprotno - da protupožarna zaštita u Vjesniku nije bila ni blizu dovoljna.
Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za Index su poručili da je zgrada Vjesnika imala upravitelja, videonadzor, zaštitare i redovite provjere.
“Zgrada je imala i upravitelja zgrade - BMD d.o.o. iz Sesveta. Za zajedničke dijelove zgrade brinuo je upravitelj zgrade, a o pojedinačnim dijelovima sami suvlasnici. Za zgradu Vjesnika obavljeni su kontrolni pregledi i upravitelj zgrade ima zaposlenog djelatnika koji je zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenja stanja zaštite od požara.
Servis vatrogasnih aparata i vatrodojavnog sustava vršen je jednom godišnje i zadnji atesti bili su svi zadovoljavajući. Posljednji inspekcijski nadzor mjera zaštite od požara u neboderu Vjesnika od strane MUP-a proveden je sredinom 2024. godine”, odgovorilo je Ministarstvo za Index.
Bačić je nakon sjednice vlade dodatno naglasio da je s protupožarne strane sve bilo odrađeno kako treba.
“Došao sam na čelo Ministarstva prije dvije i pol godine i od tada smo poduzeli niz aktivnosti, između ostalih i u dijelu protupožarne zaštite, te se poduzelo sve što smo trebali napraviti kao suvlasnici”, poručio je.
“Zgrada je bila pokrivena 24 sata s dvoje zaštitara, a imala je osiguranje, pa i od požara”, rekao je, dodavši da su “ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti”.
Dok ministarstvo tvrdi da je sve bilo u skladu s propisima, šef zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih opisuje potpuno drukčiju sliku unutrašnjosti nebodera i protupožarne zaštite.
Jembrih je kazao da su o požaru u Vjesniku dobili samo jednu dojavu građana, iako kod većih požara obično prime više poziva. Govorio je i o lošem stanju u unutrašnjosti zgrade te naveo da se požar vjerojatno širio instalacijama.
Kada je pričao o borbi s plamenom, sažeo je problem u jednu rečenicu: “tu bitku, u objektu bez osnovnih mjera zaštite i bez održavanja, jednostavno nemaš šanse dobiti”.
Na hitnom sastanku u Ministarstvu graditeljstva održanom dan nakon požara, na kojem su bili i stručnjaci s Građevinskog fakulteta i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, statičar Mario Uroš vrlo je jasno rekao da protupožarna zaštita u Vjesniku nije bila na dovoljnoj razini.
“Protupožarni elementi unutar sam građevine nisu bili adekvatni, zato se požar brzo i širio. Sam nastanak požara još uvijek nije utvrđen, ali je svakako degradirao nosivost konstrukcije. Pitanje je u kojoj mjeri. Nije ravnomjerno. Neki katovi su više oštećeni, neki manje. Moramo napraviti analizu”, rekao je Uroš.
Kako Index neslužbeno doznaje od vatrogasaca, prvi tehnički nalazi s terena upućuju da je požar u Vjesniku iznimno brzo napredovao upravo zato što ključni sustavi zaštite od požara nisu postojali ili nisu radili kako bi trebali.
Prema riječima naših izvora iz vatrogasnih redova, zakazale su sustavne mjere zaštite od požara poput uređaja za gašenje (sprinklera) i tzv. sektorizacije.
Sektorizacija znači da se požar mora zadržati u požarnom sektoru u kojem je nastao. Požar s 15. kata ne bi se smio spustiti do prizemlja, niti bi se smio nekontrolirano širiti vertikalno ili horizontalno kroz druge dijelove zgrade. Vertikalno širenje je moguće, ali samo kontrolirano i u određenom vremenskom okviru, upravo zato što konstrukcija mora biti zaštićena protupožarnim barijerama.
Jedna od glavnih građevinskih mjera su vrata otporna na požar koja bi trebala dovoljno dugo zadržati širenje vatre. Tu spada i sprječavanje prolaska vatre kroz ventilacijske kanale, zbog čega se ugrađuju protupožarne zaklopke.
Ako ti elementi ne postoje ili ne funkcioniraju, požar može nekontrolirano proći kroz stropne šupljine, ventilacije ili okna dizala. Upravo na takav scenarij, u kojem se zgrada pretvara u svojevrsni dimnjak, upozoravaju naši izvori kad opisuju kako je gorio neboder Vjesnika.
Istraga tek treba utvrditi točan uzrok i sve pojedinosti, ali vatrogasci s terena već sada govore o propustima u sustavima zaštite i održavanju.
Bačić istovremeno ponavlja da je država kao suvlasnik odradila sve što je tražila policijska inspekcija.
“Prošle godine je protupožarni inspektor MUP-a na naš zahtjev obišao zgradu, a sukladno njegovom nalazu su napravljene sve potrebne radnje da se ispune protupožarni uvjeti za takvu zgradu i u tom smislu je data suglasnost prošle godine”, naveo je Bačić, dodavši kako je to zadnji put bilo lani u srpnju.
“Ponovio je kako su država i ostalih pet suvlasnika učinili sve što je trebalo da se u zgradi mogu odvijati djelatnosti koje su se u njoj odvijale”, stoji u odgovoru.
Na jednoj strani, dakle, ministar i njegovo ministarstvo tvrde da su svi uvjeti bili ispunjeni i da je sve bilo u skladu s nalazima inspektora. Na drugoj, šef vatrogasaca, statičar i stručnjaci koji su ulazili u zgradu govore o objektu bez osnovnih mjera zaštite, neadekvatnim protupožarnim elementima i konstrukciji koja je “vrlo opasna”.
Na kraju, ostaje otvoreno i pitanje azbesta u konstrukciji nebodera, o kojem se danima govori neslužbeno. Iz Bačićeva ministarstva za Index su odgovorili da “u ovom trenutku ne raspolažu informacijom da je u zgradi Vjesnika ugrađen azbest”, ali da će, ako ga je bilo, biti zbrinut na adekvatan način.
Pozvali su se i na raniju izjavu ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Branka Kolarića, koji je rekao da je, koliko se sjeća, azbest već ranije uklonjen te da azbestozu izaziva dugotrajno udisanje čestica, a ne sam požar.