PUNIH 596 milijuna kuna dosad je potrošeno na izgradnju sljemenske žičare, a radovi još uvijek nisu gotovi i troškovi se i dalje gomilaju. Tom iznosu već sada treba pribrojiti 112 milijuna kamata na kredit pa se slobodno može reći da se žičara ozbiljno približila cijeni od 100 milijuna eura.
Pri raspisivanju natječaja i ugovaranju posla cijena je bila nešto viša od 300 milijuna kuna, no brojnim aneksima ugovora se udvostručila. Uz to, već je davno trebala biti dovršena, ali se početak ozbiljnih radova stalno odgađao.
>> Bandić najavio dovršetak žičare: "Vozit ćete se sa mnom na Sljeme u žičari 31. prosinca 2018."
Bandić tek mora podnijeti detaljan izvještaj
Na sljedećoj sjednici Gradske skupštine gradonačelnik Milan Bandić zastupnicima bi trebao dati detaljan izvještaj o gradnji žičare i pokušati objasniti kako se cijena projekta više nego udvostručila od onog hladnog dana, 25. siječnja 2019. godine. Tada je Bandić sjeo u bager i sam započeo radove na izgradnji donje stanice žičare. Položena je i vremenska kapsula u rupu koju je iskopao, a nad njom se danas nalazi zgrada koja se može opisati samo jednom riječju – ružno.
Božić: Ne usudim se pogledati je uživo
"Vidio sam samo slike i ne usudim se ni otići pogledati uživo što je napravljeno. Slike izgledaju i strašno i tužno. To nema nikakve veze ni s čim. Prostor je potpuno devastiran. Čak mi se čini da je gornja stanica problematičnija od donje", rekao je za Index arhitekt i urbanist Niša Božić.
Za potrebe žičare napravljena su dva golema zdanja, donja i gornja stanica, koje u usporedbi s nekadašnjim zgradama stare žičare izgledaju stravično predimenzionirano i izvan svake veze s okolišem u kojem se nalaze.
"Ne znam s čim bih to usporedio. Kao da je pao neki dio svemirske stanice. Stara žičara je bila pažljiva prema okolišu. Ova nije", rekao je Božić.
Projektantica poznata po parku na Savici
Prema podacima na stranicama tvrtke KFK, specijalizirane za staklene i stakleno-čelične fasade, zgradu donje stanice žičare projektirali su arhitekti Marko Krolo i Ana Lovinčić.
Potonja je široj javnosti postala poznata kao autorica intervencije u parku na Savici protiv koje su se pobunili građani. Ona je, tvrdila je, samoinicijativno poslala projekt preuređenja tog parka, a kad je njen projekt odabran, onda je i osnovala tvrtku koja je trebala dobiti 68 tisuća kuna za dizajniranje novog parka.
Barić: Hipertrofirana šaka u oko
Kako su se protiv njenog parka pobunili građani tako posljednjih tjedana društvene mreže ismijavaju zgradu žičare. No od ismijavanja je puno važnije što misle kolege arhitekti. Akademik Branko Kincl, nekada omiljeni Bandićev autor, kojeg su zbog toga nazivali i dvorskim arhitektom, odbio je komentirati zgradu i njeno mjesto u okolišu.
"To neka rade kolege koji se bave teorijom. Mene je komentiranje već puno koštalo", rekao je Kincl za Index. Takav strah nema Otto Barić, arhitekt koji se ozbiljno namjerava kandidirati na sljedećim izborima za zagrebačkog gradonačelnika.
"Zgrada je hipertrofirana i uopće nije jasno za koga se ta žičara gradi. Ako je za skijaše koji će skijati na onoj smiješnoj stazi, onda ova žičara to odradi za sat vremena, a ako je ovo tzv. posjetiteljska žičara, onda je potpuno pogrešno projektirana", rekao je Barić za Index. On sam bio je prije desetak godina uključen u razmišljanja o novoj žičari i tada je sve trebalo biti daleko manje i uklopljenije u okoliš.
"Ovo je šaka u oko. Potpuno suludo. Nova zgrada je ogromna, kao i parkiralište. Kada se o svemu prije desetak godina razmišljalo, bio je plan da žičara koristi infrastrukturu obližnjeg trgovačkog centra, što bi bilo puno primjerenije. Ovo je čista samovolja gradonačelnika", rekao je Barić koji se pita kako je moguće da su se troškovi udvostručili i je li se pri projektiranju i gradnji uopće razmišljalo tko će biti korisnici, koliko će ih koštati karte i može li se održavanje takve žičare uopće financirati.
Petek: Mogli smo sagraditi dva mosta preko Save
Gradski zastupnik Renato Petek, pak, upozorava da se novac za žičaru mogao daleko pametnije potrošiti.
"Za cijenu ove žičare mogli smo dobiti dva nova mosta preko Save koji bi riješili sve prometne probleme između starog i novog dijela Zagreba. Ili smo mogli izgraditi deset novih škola i pet novih vrtića", precizno je izračunao Petek koji je i uspio progurati da Bandić na sljedećoj sjednici Skupštine mora podnijeti detaljni izvještaj. Iako nije stručnjak za oblikovanje prostora i arhitekturu, i Petek ima svoje mišljenje o zgradurini.
>> Petek: Žičara postaje simbol Bandićeve vladavine Zagrebom
Mauzolej za Bandićevu političku karijeru
"Ovo izgleda kao da si je Bandić sagradio mauzolej i bit će to grobnica njegove političke karijere. Stara žičara je bila uklopljena u šumu, u pejzaž, a on je dao da se ovo sagradi baš da bi se vidjelo što je napravio", rekao je Petek za Index.
Knežević: Ponižava sredinu u koju je pala
Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević najoštrija je u ocjeni projekta žičare.
"Sama arhitektura postaja žičare šokira ružnoćom. Nametljiva je, formom i dimenzijama ponižava sredinu u koju kao da je pala iz nigdine", rekla je za Index Snješka Knežević. Povjesničarka umjetnosti upozorava i na ono što već godinama govore brojni planinari i zaljubljenici u Medvednicu, a to je da je zbog žičare napravljen svojevrsni ekocid.
"Planinarski domovi, tradicija izleta, susreta i druženja u prirodi ne zahtijevaju takvo 'čudo tehnike', ni takve dimenzije, ni takve devastacije. Za volju žičare opustošen je okoliš Dolja i glavice Sljemena. Šuma se nemilo siječe, Medvednica je na mnogim mjestima 'obrijana'", smatra Snješka Knežević. Za sve to vidi samo jednog krivca - zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
"Megalomanski ukus gospodara grada"
"Kome je potrebna takva nazovi atrakcija? Megalomanskom ukusu inicijatora – ili točnije: gospodara grada. Kao Zagreb, ne samo nakon potresa nego i prije, tako je i Medvednica sa Sljemenom jadna slika nekulture koja se kao mrkla nevolja nadvija nad grad i sve nas", zaključila je Snješka Knežević.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.