IAKO će američki predsjednički izbori biti održani 3. studenog, gotovo 12 milijuna Amerikanaca već je prijevremeno glasalo na izborima, prema podacima koje je objavila stranica US Elections Project koju vodi Sveučilište na Floridi, a prenose američki mediji.
To je daleko više od broja prijevremenih glasova u istom trenutku prije izbora 2016., kad je aktualni predsjednik Donald Trump pobijedio Hillary Clinton, iako se ovi izbori održavaju usred pandemije koronavirusa. Naime, do 16. listopada 2016. samo je 1,4 milijuna Amerikanaca prijevremeno glasalo - 10 puta manje.
Da se ne radi samo o dopisnom glasanju, svjedoče nevjerojatni prizori golemih redova u kojima Amerikanci diljem zemlje čekaju da bi prijevremeno dali svoj.
"Nema veze koliko dugo treba...glasamo kao da nam život ovisi o tome"
Podsjetimo, Trump već mjesecima, bez dokaza, predstavlja dopisno glasanje, odnosno glasanje poštom kao nepouzdanu metodu koja će omogućiti kandidatu demokrata Joeu Bidenu da ukrade izbore masovnim lažiranjem ili krađom glasačkih listića.
Samo na Floridi je dosad dopisno glasalo već 4,6 milijuna glasača, prema projektu koji vodi profesor Michael McDonald sa Sveučilišta Florida. Od tih 4,5 milijuna glasača, njih 2,6 milijuna su demokrati - dakle, za pretpostaviti, oni koji su glasali za Bidena, iako registrirani demokrati nemaju obavezu glasati za Bidena, kao ni registrirani republikanci za Trumpa.
"Nikad nismo imali ovoliki broj ljudi koji glasa tako rano u izborima", rekao je McDonald za američki radio NPR, dodavši da je odaziv bez presedana.
"Da, brojevi su vrlo dobri za Bidena. Njegova kampanja mora biti zadovoljna jer sad može iskoristiti dosadašnje glasove i učinkovitije ciljati svoje pristaše koji još nisu glasali. Ipak, vrlo je vjerojatno da će republikanci masovno glasati fizički", napominje profesor McDonald na stranici US Elections Project.
Birališta za prijevremeno fizičko glasanje otvorena su u ponedjeljak ujutro u Georgiji i u utorak ujutro u Teksasu, s golemim redovima koji su se stvorili ispred njih. NBC News javlja da je čekanje u redovima u Georgiji trajalo i do 9 sati i 39 minuta, a čekanje je, kao i drugdje u SAD-u, posebno dugo u općinama s velikim udjelom manjina - Afroamerikanaca i drugih.
Mnogi Amerikanci objavljuju na društvenim mrežama snimke višesatnog čekanja u redovima.
"Čekala sam sat i pol i još uvijek nisam mogla vidjeti ulaz u svoje biralište u Atlanti. Imali su ukupno 8 strojeva unutra. Ako je netko htio vratiti svoj dopisni listić i umjesto toga glasati fizički, službenici na biralištu morali su individualno zvati registarski ured", napisala je jedna glasačica iz Georgije uz fotografiju kolone koju je objavila na Twitteru.
"Nema veze koliko dugo treba...glasamo kao da nam život ovisi o tome", rekao je drugi glasač novinarima lokalne televizije, koja je izvijestila da glasači čekaju preko 5 sati.
"Zašto Amerikanci moraju čekati ovako dugo u redovima?"
Johnta Austin iz Atlante objavio je snimku na kojoj kaže da je konačno došao na red, nakon 11 sati čekanja.
"Dugo putovanje, ali ne bih radije bio nigdje drugdje! Molim vas, glasajte", poručio je Austin.
Kolumnist časopisa Atlantic David Frum komentirao je njegovu objavu u ciničnom tonu, aludirajući na poraznu činjenicu da najveća sila i jedna od najstarijih demokracija na svijetu ima ovako duge redove pred biralištima : "Nije lako dizajnirati sustav glasanja koji ima redove čekanja od 11 sati. Nitko drugi u razvijenom svijetu nije uspio napraviti išta slično. Stvaranje ovakvog otezanja zahtijeva pažljivo planiranje i dugotrajnu predanost, kakva je samo u Americi moguća."
Da ovakvi teško shvatljivi redovi nisu nimalo slučajni, smatra i analitičarka MSNBC-a Claire McCaskill.
"Ovo je slika suzbijanja glasanja. Zašto Amerikanci moraju čekati ovako dugo u redovima", zapitala se McCaskill u objavi sa snimkom reda u Suwanneeju, Georgia.
S druge strane, izborni stručnjaci kažu da je višesatno čekanje kakvo se ovih dana vidi u Georgiji neprihvatljivo, ali kako nije nužno rezultat suzbijanja glasova, već neviđenog entuzijazma glasača. To sugerira i činjenica da glasači čekaju u kilometarskim redovima iako imaju priliku glasati na sam dan izbora, 3. studenog. Neviđenom odazivu glasača vjerojatno je pomoglo i to što je u ponedjeljak u SAD-u bio praznik, Kolumbov dan.
Novinar lokalne televizije WSB-TV Steve Gahlbach objavio je ubrzanu snimku golemog reda u gradiću Lawrenceville, Georgia, prvog dana ranih izbora u ponedjeljak.
Demokratska aktivistkinja Nabillah Islam objavila je snimku s jednom glasačicom koja joj je oko 14 sati rekla da je čekala u redu od 8:45 ujutro, više od 7 sati.
"Mislim da su se trebali bolje pripremiti. Kažu nam da puštaju samo četvero ljudi odjednom, a toliko je ljudi ovdje", rekla joj je ova afroamerička glasačica.
Prošlog tjedna slični su se redovi mogli vidjeti i u Indianapolisu, Indiana, kao i u Columbusu, Ohio, i drugim gradovima u SAD-u.
U nekim državama već glasalo 25% ukupnog broja glasača iz 2016.
U Georgiji je samo u ponedjeljak glasalo više od 128 tisuća glasača, što je 40% više nego 2016. U Vermontu je već glasalo gotovo stotinu tisuća ljudi, što je skoro 30% ukupnog broja glasova u toj saveznoj državi 2016. U Wisconsinu, Virginiji, Minnesoti i Južnoj Dakoti već je glasalo i do 25% ukupnog broja glasača iz 2016., javlja portal Buzzfeed News.
Prijevremeno glasanje otežavaju infrastrukturni problemi poput rušenja portala za registraciju glasača u Virginiji, ali i sudski sporovi koje su Trumpovi republikanci pokrenuli u više saveznih država oko prijevremenog i dopisnog glasanja, piše CNN. U Georgiji su neka birališta također imala problema s glasačkim aparatima zbog "mrežnih problema". Neovisno o tome, glasačkih aparata je manje nego inače zbog epidemioloških mjera, kažu izborni dužnosnici za Buzzfeed News.
A birališta nisu još ni otvorena u svim saveznim državama - u Sjevernoj Karolini će ih, primjerice, otvoriti tek u četvrtak. Riječ je o jednoj od desetak ključnih saveznih država, takozvanih "swing states", nazvanih tako jer, za razliku od većine američkih saveznih država, ni republikanci ni demokrati nemaju pouzdanu većinu, već se izmjenjuju od izbora do izbora.
Biden prema anketama sve uvjerljivije vodi pred Trumpom
Preko 46 milijuna listića zatraženih za dopisno glasanje još treba biti vraćeno poštom i potom prebrojeno.
>>Nova anketa: Biden ima najveću prednost nad Trumpom dosad
U međuvremenu, Biden i dalje uvjerljivo vodi pred Trumpom, prema svim aktualnim anketama, uključujući one za ključne države. Tako prema anketi Ipsosa/Reutersa vodi za 7% u Wisconsinu i Pennsylvaniji, saveznim američkim državama koje bi mogle biti presudne za pobjedu na izborima.
Što se anketa za cijelu zemlju tiče, prema CNN-ovoj anketi prošlog tjedna imao je prednost od nevjerojatnih 14% u odnosu na Trumpa. No čak i prema posljednjoj anketi Trumpu sklonog Fox Newsa, Biden ima impresivnu prednost od 10% - 53% prema 43%: