"Pluća planeta" su u problemima: "Moglo bi doći do kolapsa svjetskih ekosustava"

Foto: EPA

Dijelovi Amazone suočeni su s pritiscima koji bi mogli dovesti do "točke s koje nema povratka" do 2050. godine, što bi dovelo do velikog kolapsa šumskih sustava, upozorili su znanstvenici, a piše Guardian.

Studija objavljena u časopisu Nature otkrila je da će do sredine stoljeća 10% do 47% amazonskih šuma biti ugroženo kombinacijom utjecaja uključujući globalno zatopljenje, promjenjivu količinu oborina, duže sušne sezone, krčenje šuma i požare.

"Kolaps šumskih ekosustava"

To bi moglo potaknuti kolaps šumskih ekosustava, potencijalno potaknuti daljnje klimatske promjene, uzrokovati nepovratan gubitak divljih životinja, utjecati na količinu oborina u regiji i Južnoj Americi te pogoditi živote, kulture i sredstva za život.

Amazonska prašuma dom je više od 10% kopnenog životinjskog svijeta, pohranjuje ogromnu količinu ugljika uzrokovanu ljudskim aktivnostima i ima učinak hlađenja koji pomaže stabilizirati klimu.

No otpornost šuma u regiji opada od ranih 2000-ih, upozorava studija.

Istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz Brazila i diljem svijeta, proučavalo je uzroke nedostatka vode u Amazoni koji vrši pritisak na šume, koristeći zapise tijekom 65 milijuna godina, klimatske modele i podatke poput satelitskih slika širenja šumskih požara i krčenja šuma od 1980-ih.

Amazoni prijete rastuće temperature, povećanje broja uzastopnih suhih dana i promjene u obrascima oborina zbog kojih neka područja postaju mnogo suša, a druga vlažnija, navodi se. Čak 38% preostale amazonske šume degradirano je sječom, požarima pod krošnjama i opetovanim ekstremnim sušama, dok cestovne mreže rade štetu u jezgri ekosustava.

Potrebno zaustaviti krčenje šuma i smanjiti emisije ugljika

Do 2050. godine 10% do 47% područja bit će izloženo kombinaciji prijetnji koje mogu izazvati pomak s prirodnih šuma na različite krajolike kao što su savane i degradirane šume ili druga područja s niskim drvećem.

To bi moglo ugroziti ulogu Amazone kao skladišta ili ponora ugljika, pogoršati lokalne utjecaje klimatskih promjena i utjecati na 40 milijuna ljudi koji tamo žive, uključujući domorodačko stanovništvo i lokalne zajednice.

Znanstvenici su rekli da bi krčenje šuma trebalo ograničiti na 10% izvornih amazonskih šuma, što zahtijeva okončanje deforestacije velikih razmjera i obnovu najmanje 5% regije, koja je već izgubila čak 15% svojih šuma.

Koautor Niklas Boers, iz PIK-a i profesor modeliranja Zemljinog sustava na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, rekao je da, "da bi se amazonska šuma održala unutar sigurnih granica, moraju se kombinirati lokalni i globalni napori".

„Krčenje šuma i degradacija šuma mora prestati. Štoviše, potrebno je učiniti mnogo više kako bi se zaustavile emisije stakleničkih plinova diljem svijeta”, rekao je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.