Aleksandra Kolarić SDP-ovcima: Evo kako u 12 koraka možete smijeniti Bernardića

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

ALEKSANDRA Kolarić SDP-ovcima je putem Facebooka u 12 koraka objasnila kako mogu smijeniti Davora Bernardića. 

"Kako prolaze dani i nižu se novi medijski istupi i nova događanja u SDP-u, postaje sve očitija neminovnost zaključka: Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, neće dati ostavku. Ni u kojem slučaju. Bez obzira koliko ga jučerašnji najbliži suradnici to lijepo zamolili, medijski pobunjenici izričito to od njega zahtijevali ili ga mediji razapinjali. Neće. Nikada, pa niti tada. To je stvarnost koju oligarhija još uvijek teško prihvaća, ali doći će, valjda, trenutak kada će neminovno prevladati stvarnost nad 'wishful thinking' pristupom", započela je Kolarić. 

Dodala je da je već danas očito da je jedini način da SDP-ovci smijene Bernardića pokretanje statutarnog mehanizma njegove smjene. Kaže da je iz SDP-a u javnost pušten čitav niz krivih informacija o tome. 

"Stoga sam pripremila kratak vodič u 12 koraka kroz proces statutarnog izglasavanja nepovjerenja predsjedniku SDP-a", poručila je Kolarić uz napomenu da je statut jako otežan u odnosu na prethodni i da je proces složen i dugačak. Moguće je, upozorava Kolarić, da se konvencija neće moći održati prije 2019. godine. 

12 koraka za smjenu Bernardića

Pogledajte 12 koraka za smjenu Bernardića koje je SDP-ovcima savjetovala Kolarić:

1. Tko može smijeniti Predsjednika SDP-a?
Predsjednika SDP-a smijeniti može samo izvanredna Konvencija stranke. (čl.43. st.1). 

2. Tko donosi odluku o održavanju izvanredne Konvencije?
Odluku o održavanju izvanredne Konvencije donosi Glavni odbor (čl.43. st.3.) 

3. Tko može predložiti Glavnom odboru da donese Odluku o održavanju izvanredne Konvencije?
Prijedlog Glavnom odboru da donese Odluku o održavanju izvanredne Konvencije za izglasavanje nepovjerenja Predsjedniku stranke mogu podnijeti Predsjednik SDP-a, Predsjedništvo SDP-a, najmanje 1/4 članova Glavnog odbora (26 članova GO) ili 5 županijskih odbora županijskih organizacija. (čl.43. st.2). 
Od ove 4 mogućnosti, najjednostavnija za provesti je da prijedlog za sazivanje izvanredne Konvencije Glavnom odboru podnese najmanje 26 članova Glavnog odbora. 
U Odluci o održavanju izvanredne Konvencije Glavni odbor definira broj članova Konvencije, način njihovog izbora i dnevni red Konvencije (čl.40. st.3.) 

4. Koliko glasova Glavnog odbora je nužno za odluku o izvanrednoj Konvenciji?
Odluku o održavanju izvanredne Konvencije Glavni odbor donosi većinom svih svojih članova tj. s 52 glasa (NE s 2/3 većinom članova, kao što se do sada često navodilo u medijima!). (čl.43. st.3.)

5.  Je li moguća Konvencija već u listopadu?
Konvencija se mora održati u roku od najmanje 45 do najviše 90 dana od dana donošenja Odluke Glavnog odbora o održavanju izvanredne Konvencije . (čl.40. st.5.) 
Realno, nemoguće je biti u skladu sa Statutom i održati Konvenciju već u listopadu.

6. Je li dovoljna odluka Glavnog odbora da se održi Konvencija? 
Nakon što Glavni odbor donese Odluku o održavanju izvanredne Konvencije, Konvenciju svojom odlukom saziva Predsjednik stranke. Odluka o sazivanju Konvencije definira datum održavanja i mjesto održavanja Konvencije (čl.40 st.4.) 

7. Odluku o sazivanju Konvencije Predsjednik stranke dužan je donijeti najkasnije 30 dana prije samog održavanja Konvencije  (čl.40 st.4.) 

8. Do kada Predsjednik mora najkasnije sazvati Konvenciju? 
Kada se pogledaju rokovi za održavanje Konvencije (vidi ovdje pod točkom 5.) i rokovi za sazivanje Konvencije od strane Predsjednika stranke (vidi ovdje pod točkom 7.),  jasno proizlazi da Predsjednik stranke Odluku o sazivanju Konvencije mora donijeti u razdoblju od najmanje 15 do najviše 60 dana od dana kada je Glavni odbor donio Odluku o održavanju Konvencije. 

9. Što ako Predsjednik stranke odbije donijeti Odluku o sazivanju izvanredne Konvencije? 
Ako Predsjednik stranke u roku od 60 dana, od dana kad je Glavni odbor donio Odluku o održavanju izvanredne Konvencije, ne sazove Konvenciju, umjesto njega 61. dan od odluke Glavnog odbora, Konvenciju saziva potpredsjednik SDP-a (Zlatko Komadina, Rajko Ostojić ili Boris Lalovac) ili predsjednik Glavnog odbora (Erik Fabijanić). 
Ukoliko se uzmu u obzir sve statutarne mogućnosti koje su na raspolaganju Predsjedniku stranke kako bi onemogućio održavanje te Konvencije, najkasniji rok u kojem se izvanredna Konvencija može održati je 90 dana od dana donošenja odluke Glavnog odbora o njezinom održavanju. Drugim riječima, ništa od Konvencije (u najgorem scenariju) prije Nove godine. 

10. Izvanredna Konvencija većinom glasova svih članova Konvencije donosi odluku o izglasavanju nepovjerenja Predsjedniku stranke. (čl.43 st.4.). 

11. Konvencija nakon toga donosi odluku o raspisivanju izbora za novog predsjednika SDP-a (čl.43. st.5.). Trebalo bi stoga već na Konvenciji donijeti odluku o točnom datumu kada će nakon godine dana stabilizacije, biti održani izbori. 
Statut ne precizira kada se ti izbori moraju održati, osim što jasno propisuje da razdoblje u kojem v.d. predsjednika vodi stranku ne može trajati dulje od godinu dana (vidi ovdje točku 12.). 
12. Tko imenuje v.d. predsjednika SDP-a i na koliko dugo?
Prestankom mandata predsjednika, v.d. postaje onaj potpredsjednik kojeg je bivši predsjednik odredio da će ga zamjenjivati (čl.68 st.3.). Ukoliko nikoga nije odredio, smatra se da je zamjenik, koji će postati v.d. onaj potpredsjednik koji je dobio na prijašnjim unutarstranačkim izborima najviše glasova (Zlatko Komadina) ili je najstariji od svih potpredsjednika (i opet Zlatko Komadina). 
Glavni odbor, koji se mora ponovno sastati nakon održane Konvencije koja je izglasala nepovjerenje predsjedniku SDP-a, s 2/3 većinom glasova (70 članova GO) donosi odluku o tome da mandat v.d. predsjednika traje maksimalno godinu dana (čl.69 st.3.). 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.