CLIMATE Action Network (CAN), vodeći europski savez više od 150 nevladinih udruga koje se bave borbom protiv klimatskih promjena, promovirao je nedavno u Bruxellesu u suradnji s još nekoliko organizacija zanimljiv izvještaj o utjecaju termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu.
Izvještaj na 48 stranica pod nazivom "Kronično zagađenje ugljenom" zajednički su podržale Alijansa za zdravlje i životni okoliš (HEAL), Sandbag, Europska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor javnih financijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Europi (CEE Bankwatch) i Europa bez ugljena (Europe Beyond Coal), dok je njegova autorica stručnjakinja Vlatka Matković Puljić iz organizacije HEAL.
Šesnaest termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu
Šesnaest zastarjelih termoelektrana na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu, pri čemu većinu zdravstvenih posljedica i troškova tog zagađenja snose građani Europske unije, zaključak je ovog izvještaja.
Nova analiza utemeljena je na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije. Ona pokazuje da zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu svake godine dovodi do 3900 preuranjenih smrti, 8500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i do drugih kroničnih oboljenja, čime se u Europi prouzrokuje do 11,53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.
Stare, neefikasne i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih materija u zrak, ističe se u izvještaju. Samo u 2016. godini, njih 16 je ispustilo u zrak količinu sumpornog dioksida (SO2) usporedivu s količinom ispuštenom iz ukupno 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan.
Utjecaj na Hrvatsku
Zagađenje zraka iz ovih termoelektrana se ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana nego prelazi i granice članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. To je, prema dostupnim podacima, dovelo do više od dvije tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva, te sveukupno 36.400 dana tijekom kojih su djeca trpjela simptome astme, procijenjenih 1418 bolničkih prijema i preko 600 tisuća izgubljenih radnih dana. Zemlje članice Europske unije također podnose i veći dio zdravstvenih troškova, i to po procjenama oko 6 milijardi eura, dok je teret zagađenja zraka iz termoelektrana koji podnose zemlje Zapadnog Balkana procijenjen do 3,64 milijardi eura - i to godišnje.
Hrvatska je jedna od najviše pogođenih zemalja u regiji te hrvatski građani itekako osjete posljedice rada termoelektrana na ugljen sa Zapadnog Balkana. Prema podacima iz ovog izvještaja, u Hrvatskoj su se tijekom 2016. godine dogodila 164 slučaja preuranjenih smrti zbog prekomjernog zagađenja zraka koje dolazi iz termoelektrana na ugljen sa Zapadnog Balkana. Troškovi zdravstvenih utjecaja termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu su u 2016. godini iznosili između 251 i 478 milijuna eura, što je od 8 do 14 posto sveukupnih zdravstvenih troškova za tu godinu.
U izvještaju se ističe i kako bi vlada Republike Srpske i Europska unija trebale hitno reagirati zbog zagađenja koje u Hrvatsku dolazi iz termoelektrana na teritoriju RS-a.
Najveći europski zagađivač sumpornim dioksidom u Europi je termoelektrana iz Srbije
Najveći zagađivač zraka sumpornim dioksidom u cijeloj Europi je termoelektrana Kostolac B iz Srbije, koja je u 2016. godini izbacila 128 tisuća tona SO2 u atmosferu.
Slijedi je termoelektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini tj. Republici Srpskoj, a treća je opet termoelektrana iz Srbije, Nikola Tesla A. Četvrta je termoelektrana Kakanj u Federaciji BiH, peta Kostolac A (Srbija), šesta Nikola Tesla B (Srbija), sedma termoelektrana Tuzla (BiH), osma termoelektrana u Bitoli (Makedonija), a ostala mjesta u top tenu najvećih europskih zagađivača sumpornim dioksidom popunjavaju termoelektrane iz Poljske i Bugarske.
I na mjestima od 11. do 20. se većinom nalaze termoelektrane u regiji, poput onih u Gackom (BiH) i Kolubari (Srbija).
Za detalje o samom izvještaju smo se obratili njegovoj autorici Vlatki Matković Puljić, koja ističe da podaci o emisijama dolaze iz baze podataka Europske Agencije za Okoliš (za emisije u Srbiji), iz nacionalnih agencija ili od termoelektrana (za emisije u BiH, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori).
Kako može pomoći Europska unija
U izvještaju se od Europske unije traži da se snažnije angažira oko ove tematike i pomogne zemljama Zapadnog Balkana. Na koji način bi Europska unija mogla pomoći u tom procesu dekarbonizacije pitali smo Matković Puljić.
"EU već pomaže kroz EU fondove i tehničku pomoć, a može više doprinijeti u budućnosti. EU fondovi mogu financirati npr. mjere poticanja na korištenje i obnovljivih izvora energije, proizvodnje opreme za obnovljive izvore, mjere energetske učinkovitosti, provedbu EU direktive, zatvaranje termoelektrane i rudnika i revitalizaciju rudarskih područja. Povoljni kredite Europske Investicijske Banke mogu također doprinijeti za veće projekte. A da bi to funkcioniralo, zemlje moraju pokazati interes i pokrenuti takve projekte, što je trenutno najveći izazov, jer i dalje se previše koncentriraju na izgradnju novih termoelektrana na ugljen, barem u BiH, Kosovu i Srbiji", ističe autorica izvještaja.
Mogu li se i kako kompenzirati radna mjesta koja će biti izgubljena u tom procesu, zanimalo nas je.
Sektor obnovljive energije nudi više radnih mjesta
"Da, novi izvori energije i pogotovo energetska učinkovitost trebaju također radnike. U EU je zaposleno oko 1,2 milijuna ljudi u sektoru obnovljivih energija, dok je u sektoru ugljena zaposleno tek oko 237 tisuća ljudi, od kojih oko pola u Poljskoj", navodi Matković Puljić, koja smatra da su obnovljive energije budućnost.
Termoelektrane na ugljen, odnosno energetika, jedan su od rijetkih ekonomski isplativih sektora u susjednoj BiH. Zatvaranje termoelektrana u Tuzli, Kaknju i Ugljeviku predstavljalo bi društveno-ekonomsku katastrofu za ta mjesta. Kako gleda na taj aspekt problematike zagađenja, zanimalo nas je.
Manipulacije političara
"Prvi korak je priznati da će se jedan dan zatvoriti termoelektrane i rudnike, i da treba početi razvijati planove za budućnost. To se još nije desilo na Zapadnom Balkanu, osim u Makedoniji, gdje su razvijali plan za izgradnju solarne elektrane na rudniku u Kičevu. Uspjeh takvih planova ovisi o tome jesu li realni i jesu li uključeni ljudi koji su pogođeni. Lakše je za lokacije koje imaju i druge industrije poput Tuzle, kao i kada je riječ o dobro povezanim gradovima kao što je Kakanj, nego za gradove poput Gackog i Ugljevika koji su vrlo ovisni o rudnicima i termoelektranama i nisu lako pristupačni za druge industrije. Međutim, treba uzeti u obzir da se broj radnika u većini rudnika već godinama smanjuje, tako da sve to nije pitanje za neku apstraktnu budućnost, nego proces koji već neko vrijeme traje, a i dalje nitko nije razvijao planove. Političari često manipuliraju obećanjima u vezi radnih mjesta u rudnicima, kao što je Bankwatch prošle godine pokazao, umjesto da priznaju kako treba pod hitno početi planirati za budućnost bez korištenja ugljena", ističe Matković Puljić.
Europska unija je prepoznala problem energetske tranzicije i pokrenula Platform for Coal Regions in Transition, koji se uglavnom koncentrira na zemlje EU-a, ali je otvoren i za zemlje Zapadnog Balkana, kako bi pogođene regije mogle imati pristup EU fondovima za razvoj.
Utjecaj zagađenja iz termoelektrana na zdravstveni sustav
Zanimalo nas je i koje su to bolesti koje izaziva zagađenje iz termoelektrana na ugljen te kako se računa trošak za zdravstveni sustav u kontekstu zagađenja koje tematizira izvještaj?
"Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da se nijedan nivo zagađenja zraka ne može smatrati sigurnim i da je veza između zagađenja zraka i respiratornih i kardiovaskularnih bolesti nesporna. Udisanje čestica, čak i na niskom nivou, može dovesti do fizioloških promjena u tijelu koje štete zdravlju. Loša kvaliteta zraka također je povezana s kroničnim i akutnim respiratornim bolestima, koje značajno degradiraju kvalitetu života, kao što su bronhitis i pogoršanje astme.
Konkretno za ovu analizu, uzeli smo sljedeće utjecaje i njihovu pojavnost u 2016. godini, koja dolazi isključivo od emisija termoelektrana koje obrađujemo u izvještaju: smrtnost beba (1-12 mjeseci), bronhitis kod djece, dani simptoma astme kod astmatične djece, kronični bronhitis kod odraslih, hospitalizacija zbog respiratornih ili kardiovaskularnih simptoma, dani ograničene aktivnosti, izgubljeni radni dani itd.", objasnila je Vlatka Matković Puljić.
U interesu Hrvatske i Europske unije je pomoći zemljama Zapadnog Balkana
U svakom slučaju, nedvojbeno je utvrđeno da su termoelektrane u BiH, Srbiji, Makedoniji, Kosovu itd. golemi zagađivači okoliša i da katastrofalno utječu na zdravlje ljudi.
No s obzirom na siromaštvo u navedenim zemljama, jasno je da one bez velike pomoći EU-a ne mogu samo tako odustati od ovih termoelektrana i svojeg energetskog sektora, koji je jedan od rijetkih funkcionalnih sektora u gospodarstvima spomenutih zemalja. Hrvatskoj je zato u interesu poticati što veći angažman EU-a na Zapadnom Balkanu te konkretne programe i financijsku pomoć koji bi u nekom srednjoročnom periodu riješili ovaj problem na zadovoljstvo svih.
Pogledajte cijeli izvještaj:
FInal Chronic Coal Pollution Report by Index.hr on Scribd