Godine 1986. "Anne", daktilografkinja u uredu, gledala je kako joj IBM PC slijeće na radni stol. U manje od godinu dana ostala je bez posla. Četrdeset godina kasnije "Natalie", menadžerica društvenih mreža, svjedoči kako ChatGPT piše objave koje je nekad sama sastavljala. No njezin nestanak s radnog mjesta mogao bi doći još brže od Annenog.
U srpnju je novi izvještaj Microsoftovih istraživača digao prašinu navodeći 40 zanimanja najugroženijih umjetnom inteligencijom. Među njima su se našli prodajni predstavnici, prevoditelji, lektori i druga slična zanimanja. Ukratko, prijeti nam apokalipsa među uredskim poslovima.
Međutim, autori izvještaja i većina izvještavanja u medijima zanemarili su jednu ključnu stvar: ova nadolazeća revolucija neće biti rodno neutralna. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, žene čine većinu radne snage u otprilike 60% zanimanja navedenih kao ugrožena.
Dok AI mijenja pravila igre za sve, čini se da će žene prve i najteže osjetiti posljedice. Osamdesetih su računala izbacila iz ureda horde daktilografkinja i unositeljica podataka - zanimanja u kojima su prevladavale žene. Sličan scenarij sad prijeti novoj generaciji. Prema nedavnom izvješću Međunarodne organizacije rada, ženska zanimanja u bogatim zemljama otprilike su tri puta podložnija automatizaciji nego muška.
Računalna revolucija trebala bi nam biti upozorenje. Mnoge žene koje su izgubile posao 1980-ih nikad se nisu oporavile. Nakon dugih perioda nezaposlenosti, neke su našle lošije plaćene poslove u uslužnom ili sektoru skrbi, dok su se druge u potpunosti povukle iz svijeta rada. BLS je tada pratio sudbine otpuštenih radnika i otkrio da su žene više nego dvostruko vjerojatnije od muškaraca napustile tržište rada.
U kontekstu već postojećih ekonomskih razlika – žene zarađuju manje, posjeduju manje i u mirovinu odlaze s manje novca, ključno je da političari prepoznaju da će AI najjače pogoditi upravo žene i hitno uvedu mjere za ublažavanje tog udara.
Vrijedi primijetiti da nisu sve daktilografkinje i unositeljice podataka loše prošle 1980-ih. One koje su se prilagodile tehnologiji i stekle relevantne vještine imale su bolji ishod.
Bez obzira na pitanje ima li "prekvalifikacija" smisla u eri u kojoj se AI sve više približava ljudskoj inteligenciji, možemo pretpostaviti da će postojati prijelazna faza u kojoj će radnici s AI vještinama biti u boljoj poziciji. PwC-ov Global AI Jobs Barometer za 2025. otkriva da radnici s AI vještinama imaju u prosjeku 56% više plaće – skok u odnosu na 25% godinu ranije.
To sugerira da, ako želimo spriječiti da žene postanu najranjivije žrtve AI revolucije, moramo im osigurati jednake uvjete za stjecanje znanja o novim tehnologijama - ili barem iste kao i muškarcima.
Iako podjednak broj žena i muškaraca koristi ChatGPT u privatne svrhe, na poslu se situacija razlikuje. Nedavno istraživanje među američkim radnicima pokazalo je da 36% muškaraca svakodnevno koristi generativni AI na poslu, dok to isto čini samo 25% žena. Uz to, 47% muškaraca izjavilo je da se osjeća samouvjereno pri korištenju AI-a na poslu, dok je isto reklo samo 39% žena.
Ovakav raskorak vjerojatno dijelom odražava i veću zabrinutost žena zbog sve prisutnije umjetne inteligencije - opravdani oprez koji bi svi trebali dijeliti. No drugi razlog je činjenica da tvrtke više ulažu u AI edukaciju muškaraca nego žena. U globalnom istraživanju Randstada provedenom na 12.000 profesionalaca, 41% muškaraca izjavilo je da im je poslodavac dao pristup AI alatima, naspram 35% žena, dok je 38% muškaraca reklo da im je ponuđena AI obuka, u odnosu na 33% žena.
Kombinacija manjeg korištenja i manjeg pristupa AI-u otrovna je za žene na tržištu rada, pogotovo u svjetlu sve većeg naglaska na "AI pismenost" kao kriterij zadržavanja ili promaknuća.
Ako se ovo ne adresira, poslodavci bi se mogli naći i na udaru zakona. U Velikoj Britaniji, radne politike koje sustavno stavljaju žene u nepovoljniji položaj, a manja uključenost u AI edukaciju to može biti, mogu predstavljati neizravan oblik spolne diskriminacije prema Zakonu o jednakosti iz 2010. godine. Čak i ako tvrtka nije imala namjeru diskriminirati, ono što se broji jest rezultat, a ne namjera.
Poslovni lideri trebali bi si postaviti osnovna pitanja: Tko ima pristup AI alatima? Tko sudjeluje u AI pilot-projektima? Tko dobiva obuku?
Vlade diljem svijeta izgledaju potpuno nespremne za potencijalnu katastrofu na tržištu rada koju AI može izazvati, pogotovo kada je riječ o ženama. U trenutku kad politička polarizacija raste, a tradicionalne stranke gube podršku, osvajanje ženskih glasova moglo bi biti ključno.
Zato, osigurati da žene ne podnesu glavni teret gubitka radnih mjesta zbog AI-a, i rješavati ostale AI-rodne nejednakosti, nije samo etika u praksi. To je i politički razumno. Jer, vani ima jako puno Natalie.
@Project Syndicate
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala