Zagrebački NSK izložbom predstavio jednu od najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj

Foto: Index

OBITELJSKA knjižnica hrvatskog bana Nikole VII. Zrinskog "Bibliotheca Zriniana" predstavljena je u utorak javnosti izložbom u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu, gdje se danas čuva ta vrijedna povijesna i kulturna građa.

Izložbu je NSK organizirao na poticaj Ministarstva kulture, a u povodu obilježavanja 350. obljetnice smrti bana, vojskovođe i pjesnika Nikole VII. Zrinskog (1620.-1664.).

Seiter-Šverko: Jedna od najvećih kulturno-povijesnih ostavština NSK-a

Ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko kazala je kako je riječ o jednoj od najvećih kulturno-povijesnih ostavština čuvanih u fondu NSK. "Riječ je o još jednom neprocjenjivo vrijednom fragmentu identiteta što ih NSK okuplja u svojem promišljanju kulturnog i nacionalnog identiteta svih onih koji žive u ovoj zemlji i na ovom području", rekla je.

Pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević osvrnuo se na politički i kulturni značaj Nikole VII. Zrinskog, napomenuvši kako je on bio "veliki ratnik, političar, vojskovođa i ban" koji je također i jako brinuo o svojim građanima te "imao izuzetno smisla za stvarnost u kojoj živi".

Knjižnica je od izričite povijesne važnosti budući da je ona jedina spašena ostavština velikaške obitelji Zrinski kada je, nakon propasti Zrinsko-frankopanske urote, njihova cjelokupna imovina po carskoj naredbi 1671. zaplijenjena, a posjedi opustošeni. Stoga drugih materijalnih dokaza o tome na koji su način živjeli Zrinski nema.

Među najstarijim obiteljskim knjižnicima u Hrvatskoj

Zriniana je ujedno i jedna od najstarijih i najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj.

Izložbom je u predvorju NSK predstavljena odabrana građa iz zbirke knjiga koje je za svoju obiteljsku knjižnicu većim dijelom prikupio upravo Nikola Zrinski, iako je sama knjižnica nastajala kroz duže vremensko razdoblje.

Kao godina njezina utemeljenja smatra se 1662., kada je Nikola VII. Zrinski osmislio i dao izraditi katalog knjižnice. Kasnije je nekoliko puta premještana i bila dugo smještena izvan Hrvatske, a prispjela je iz Beča u Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu početkom 1892. zaslugom ondašnje hrvatske vlade. Otkupljena je od bečkog antikvara S. Kendea, koji ju je pronašao u dvorcu velikaške obitelji Daun, pored grada Bitova u Moravskoj, u današnjem jugozapadnome dijelu Češke Republike.

Zriniana sadržava 555 naslova i 679 bibliografskih zapisa

Prije smrti Nikole Zrinskoga (1664.) u fondu se nalazilo više od 600 svezaka. Danas se Zriniana čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Voditelj Zbirke Ivan Kosić kazao je kako je ona danas smještena na 424 signature, a sadržava 555 naslova i 679 bibliografskih zapisa, odnosno svezaka. "Knjige su katalogom podijeljene na jedanaest skupina, a najvećim su dijelom pisane na latinskom, trećina na talijanskom, a ostalo na nizu europskih jezika, među kojima i na hrvatskom, mađarskom i španjolskom", kazao je Kosić.

Na izložbi i Homerova "Odiseja" iz 1572. godine

Izložba obuhvaća rukopise, gravure i tiskana izdanja, među kojima i Homerovu "Odiseju" iz 1572. te povijesno-rodoslovnu raspravu tajnika Nikole i Petra Zrinskoga, Marca Forstalla iz 1664. koja donosi opći prikaz obitelji Zrinski.

Prikazana je i poema "Obsidio Sigethiana", u kojoj je Nikola opjevao svojega pradjeda Nikolu Šubića Zrinskoga (1508.-1566.) koji je poginuo braneći Siget 7. rujna 1566., kao i sam katalog Nikole VII. Zrinskog.

Sva je građa restaurirana i konzervirana, a kako je riječ o izrazito osjetljivoj građi, iz posebnih podzemnih trezora na svjetlo dana iznijeta je na samo jedan dan u predvorje NSK, gdje su je razgledali brojni zainteresirani građani.