Foto: Anita Bukljaš/Index
Video: Dario Dalmacija/Index
DOK SE čeka da inicijativa "Ne damo naše autoceste" preda Saboru više od 530.000 prikupljenih potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta, ministar pomorstva, prometa i i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Index, govoreći o vrućoj temi monetizacije, odgovorio je i na pitanje bi li kao obični građanin Hrvatske, a ne ministar, bio za ili protiv monetizacije.
"Moramo biti iskreni i reći da su autoceste u Hrvatskoj neisplative"
"Koncesija nije prodaja niti rasprodaja svog bogatstva. Neke stvari koje su bile ranije napravljene na lošiji način sada su nemoguće iz dva osnovna postulata. Prvi je da ova Vlada radi apsolutno otvoreno i transparentno, a drugi je da smo članica Europske unije i da koncesije kakve su bile u prošlosti više zakonski ne mogu proći. To su koncesije kakve garantiraju nekakav promet i koje nevezano što se događa, primjerice na autocestama koje su bile za izgradnju, dakle koncesionar sadašnji ima pravo na naknadu od države. U ovoj situaciji to nije moguće. Rekao sam dva razloga; jedan je EU, a drugi je što Vladi apsolutno nije ni na kraju pameti i treći i najveći razlog jest taj da smatramo da ovim rješavamo javni dug Republike Hrvatske, a zapravo u režimu prometa se ništa ne mijenja", kazao je između ostalog Hajdaš Dončić.
"I onda možemo povezati sliku s dosta agresivnom kampanjom organizatora referenduma, za što im ja ne mogu ništa zamjeriti, koji su zapravo krenuli s dosta dezinformacija. Od onih velikih jumbo plakata koji se tiču rasprodaje nacionalnog bogatstva i izgradnje 4 tisuće dječjih vrtića. Ja ću samo postaviti pitanje; kojih 4 tisuće dječjih vrtića je potrebno Hrvatskoj? S druge strane, o nekakvoj basnoslovnoj zaradi privatnog koncesionara, kojeg trenutno sada ne može nitko procijeniti iz jednostavnog razloga. Mi još uvijek ne znamo koje su zapravo ponude koncesionara. Tek nakon ponude koncesionara, tek nakon računanja troškova možemo mi, ali kao za sebe, procijeniti koliko bi možda budući koncesionar, pod navodnicima, mogao zaraditi na hrvatskim autocestama. Znamo također da svi ulažu da nešto zarade pa i država kad ulaže negdje želi na nečemu zaraditi", dodao je.
"Moramo biti iskreni i reći da su autoceste u Hrvatskoj neisplative, dakle kao posao jer nemaju dovoljnu količinu prometa. Hoće li se to u budućnosti nešto promijeniti? Možda za 15, 20 godina, ali mi upravo zato idemo s tom formulom da u budućnosti, ako porast prometa bude veći, da i država zapravo dijeli dio tog kolača", naveo je između ostalog ministar u intervjuu za Index.
"Iz HAC-a je vjerojatno pokradeno 20-25 milijuna eura, što je katastrofa i što je tragedija za hrvatski sustav, ali to je samo 5-10 posto problema"
Ministra smo pitali i bi li problemi u HAC-u danas bili znatno manji da se iz tvrtke tijekom godina nisu izvlačili milijuni. "Vjerojatno je pokradeno 20-25 milijuna eura, što je katastrofa i što je tragedija za hrvatski sustav, ali ključni problem je preizgrađenost i previše kredita. U jednom trenutku je trebalo stati", kaže Hajdaš Dončić i dodaje: "Ovdje imate pljačku, koja je možda 5-10 posto kriva za postojeće stanje, imate preizgrađenost koja je 85-90 posto kriva za postojeće stanje. Nama je problem preizgrađenost i preveliki dug".
Zračna luka Dubrovnik jedina uspjela povući sredstva iz EU, iako Europi zračne luke nisu prioritet
U periodu do 2020. godine Hrvatska iz EU fondova na raspolaganju za prometni razvoj ima oko milijardu i 800 milijuna eura. Većina tog novca bit će uložena u željeznice. Iz EU fondova Hrvatska planira povući i dio sredstava za Pelješki most, koji bi trebao u konačnici biti poveznica krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske. Iako će ta dionica biti duža negoli put kroz Neum, više se neće moći izlaziti s hrvatskog teritorija da bi se, primjerice, stiglo do Dubrovnika, kojeg će zaobići jadransko-jonska autocesta, budući da je kao bolji koridor odabran onaj kroz BiH.
No, ono što definitivno dobro povezuje Dubrovnik s ostatkom svijeta je Zračna luka Dubrovnik koja je jedina hrvatska zračna luka koja je uspjela dobiti 79 posto bespovratnih sredstava iz EU za projekt vrijedan čak 220 milijuna eura. Hajdaš Dončić kaže kako je na to osobito ponosan, budući da zračne luke više nisu europski prioritet i ne financira ih se iz EU fondova. Govoreći o zračnom prometu u Hrvatskoj najavio je i neka buduća ulaganja, primjerice ona u zračnu luku u Splitu, gdje će oko 300 milijuna kuna biti uloženo u proširenje zračne luke.