Foto: Udruga Lipa
JAVNA poduzeća u Hrvatskoj raspolažu imovinom vrijednom 347 milijarde kuna od koje ne ostvaruju dohodak na optimalnoj razini, a usprkos znatno manjoj efikasnosti od privatnih tvrtki, zahvaljujući monopolističkoj poziciji isplaćuju 40 posto veće plaće od privatnog sektora.
Poduzeća u državnom vlasništvu ostvaruju 171 milijardi kuna prihoda, ali nemaju jasno postavljene ciljeve, u velikoj mjeri ih kontrolira politika, dok je nedostatak političke volje za provođenjem reformi glavna prepreka dobrom gospodarenju, zaključci su analize o poslovanju javnih poduzeća u Hrvatskoj, koju je danas u Novinarskom domu predstavila Maruška Vizek, gost predavač na događaju, priopćili su organizatori - udruga poreznih obveznika Lipa.
Poduzeća u državnom vlasništvu zaostaju za privatnim sektorom
"Poduzeća u državnom vlasništvu vidno zaostaju za privatnim sektorom. Primjerice, izvoz im se od 2008. kontinuirano smanjuje, dok kod privatnih poduzeća, usprkos recesiji, pokazuje trend rasta. Rashodi za zaposlene u javnim poduzećima imaju nerazmjerno velik udio u ukupnim rashodima, odnosno, javna poduzeća troše znatno više na plaće, a smanjeno ulažu u istraživanje i razvoj, što ih čini nekonkurentnima“, istaknula je prilikom predstavljanja analize Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Hrvatska ima 831 poduzeće u potpunom državnom vlasništvu i 589 u mješovitom vlasništvu, od toga 191 u pretežitom državnom vlasništvu. Riječ je uglavnom o velikim poduzećima koja su zahvaljujući tržišnom monopolu profitabilnost povećala podizanjem cijena usluga i proizvoda. Također, analiza je pokazala kako javna poduzeća tijekom recesije nisu konsolidirala svoje rashode od 165 milijardi kuna, što je za 30 milijardi kuna više od proračuna opće države.
Loše poslovanje državnih tvrtki plaćaju svi
"Država je i dalje bitan čimbenik u gospodarskom životu Hrvatske, a strukturne reforme, poput restrukturiranja gubitaških javnih poduzeća i privatizacije nikada nisu u potpunosti provedene. Zato danas imamo situaciju da su kompanije u vlasništvu države oko 30 posto manje efikasne od usporedivih privatnih kompanija. Ta neefikasnost često dovodi do gubitaka koji se onda moraju pokrivati iz proračuna, na teret poreznih obveznika", istaknuo je Davor Huić iz udruge Lipa.
"Loše poslovanje javnih kompanija nije nešto apstraktno, ono rezultira višim indirektnim troškovima za građane i poduzetnike, dakle većim računima za vodu, struju, plin, odvoz otpada i druge javne usluge“, smatra Huić.
"Ključno pitanje je da se na javna poduzeća prestane gledati kao na politički plijen kojeg se dijeli kada dođete na vlast, jer će to otvoriti prostor za iskorištavanje njihovog ogromnog potencijala, ocijenio je Vuk Vuković sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
"Rješenje može biti uvođenje neovisnih uprava čiji opstanak ovisi o ostvarenju mjerljivih ciljeva, uvođenje konkurencije i tamo gdje je sada zabranjena, privatizacija svih javnih poduzeća osim onih koja nude javno dobro, parcijalni IPO gdje bi građani kupovali manjinski udjel, ili kombinacija ovih elemenata“, zaključio je Vuković.