Ilustracija: mineaction.org
PREMA procjenama Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), u Hrvatskoj još je oko 70.000 mina zaostalih nakon Domovinskog rata, koje su raspoređene na 610 četvornih kilometara u 12 županija i 89 gradova i općina, izvijestio je HCR u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina.
U okruženju mina i minske opasnosti još uvijek živi gotovo petina stanovnika Hrvatske. Plan HCR-ovog humanitarnog razminiranja za ovu godinu obuhvaća 51,4 četvornih kilometara minski sumnjivog područja.
Osim mina, opasnost za građane predstavljaju druga neeksplodirana ubojna sredstva, među kojima je i kazetno streljivo (tzv. zvončići), koja se još uvijek mogu naći na prostorima borbenih djelovanja tijekom Domovinskog rata.
Opća skupština UN-a je 2005. godine donijela Rezoluciju o pomoći u protuminskom djelovanju kojom se 4. travnja proglašava Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju.
U prosincu 1997. Hrvatska je potpisala Konvenciju o zabrani uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza i skladištenja pješačkih mina (Ottawska konvencija), koju je Hrvatski sabor ratificirao 24. travnja 1998. godine.
Kao najbitnije ciljeve za ovu godinu HCR ističe cjelovito rješavanja minskog problema Virovitičko-podravske i Dubrovačko-neretvanske županije, čime bi se broj županija zagađenih minama smanjio na 10.
Također, HCR će u cijelosti riješiti minski problem za gradove Kutinu, Ogulin i Šibenik te općine Gvozd, Lasinju, Sukošan, Veliku, Vladislavce i Vojnić.
Planom HCR-a zacrtano je još nekoliko prioriteta, poput uklanjanje minske opasnosti iz šume Prašnik, nastavljanje sa sustavnim uklanjanjem mina iz Parka prirode Kopački rit (Osječko-baranjska županija) i Kotar šume (Sisačko-moslavačka županija), omogućavanje izgradnje Centra planinskog turizma "Sveto brdo" u parku prirode Velebit, cjelovito rješavanje minskog problema oranica Vukovarsko-srijemske županije, te uklanjanje minske opasnosti s većine oranica u Osječko-baranjskoj županiji.