U TRI od četiri revizije stručnjaka o Studiji utjecaja na okoliš za kontroverzni projekt HE Ombla koja je obavljena 1999. godine je izražena zabrinutost za kvalitetu dokumentacije i sami učinak projekta.
Pročitajte dokumente koje je Ministarstvo poslalo udrugama: Dokument 1, Dokument 2, Dokument 3 i Dokument 4
Ministarstvo je, nakon što je dobilo te revizije, tražila od HEP-a da se provedu dodatna istraživanja koja bi trebala biti gotova "do kraja kolovoza ili do kraja godine". Projekt izgradnje Omble u javnosti žestoko brani potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, iako su mnogi tvrdili da bi zbog njega Dubrovnik mogao ostati bez pitke voda te bi na tom području moglo doći do snažnih potresa.
Diplomirani inženjer i sudski vještak Goran Mazija je u svojoj reviziji Studije utjecaja na okoliš napisao da ona "iako opsežna, nije dala odgovore na mnoga pitanja" te ju je negativno ocijenio. "Mjere zaštite voda nedovoljno su proučene i nedovoljno određene, a za koju procjenu je potrebna sveobuhvatna analiza sliva rijeke Omble čiji se veći dio nalazi u BiH", piše u reviziji Mazija te dodaju da su zbog toga potrebna dodatna istraživanja stručnjaka iz obje države.
"Vjerojatne su pojave klizišta"
"Povezanost podzemne vode ispresijecanim kanalima i rasjednim zonama potvrđena je no nije dimenzioniran volumen prostora za kojeg postoji opravdan strah neželjenih - štetnih efekata na povezane sustave podzemnih voda do kojih može doći uslijed betoniranja navedenih kanala prilikom izvođenja Injekcijske zavjese. Jedan od vjerojatnih štetnih utjecaja odnosi se na sljedeće: podizanje RPV-a na visinu unutarnje brane od 130 metara došlo bi do prelijevanja Omble u slivove drugih regionalnih izvora, poput Palate u Zatonu i Zavrelja u Mlinima", piše Mazija i dodaje da se mogu očekivati "druge nepredvidljive i opasne pojave u kruženju podzemnih voda i vodosaturiranim slojevima krša".
"Vjerojatne su pojave klizišta, a vjerojatna je i ugroza šireg područja seizmičkim aktivnostima bilo da se radi o prirodnim potresima bilo da se radi o radovima miniranja prilikom izvođenja radova", napisao je Mazija u reviziji te dodaje da je "seizmičnost prostora iznimno velika i u slučaju navedenog scenarija postoji mogućnost velike ugroze na podzemnu akumulaciju, ali i šire područje".
"Na jugu Dalmacije mogući potresi do 7,5 stupnjeva"
Očito kako Mazija u svojoj reviziji navodi na strah od potresa u tome području gdje bi se trebala graditi hidroelektrana. Poziva se na riječi vodećeg stručnjaka na području seizmologije u Hrvatskoj, Marijana Heraka, koji je kazao da je Dalmacija seizmološki najaktivnije područje u Hrvatskoj. "U području juga Dalmacije oko Dubrovnika mogući su potresi maksimalne magnitude od oko 7,5 stupnjeva po Richteru", navodi u reviziji studije Mazija Herakove riječi.
Dodaje da se Hrvatska nalazi u mediteransko - transazijskom pojasu unutar kojeg se bilježi visoka seizmička aktivnost, a "jedna grana tog pojasa prolazi preko naše obale zahvaćajući okolicu Trilja, Imotski, Knin i Dubrovnik". "Navedena područja bilježe povećanu seizmičku aktivnost", piše Mazija te dodaje kako u "scenariju mogućih akcidenata" nisu sagledane sve mogućnosti kao niti svi mogući utjecaji. Ističe kako je problem i taj što je studija temelji na podacima koji su sada već stari 15 i više godina.
"Neugodne teme ostale neodgovorene"
"Čitajući studiju teško se oteti dojmu kako se većina problema, utjecaja, dvojci.. etc., svjesno umanjivala, a 'neugodne teme' ili su ostale neodgovorene ili uopće nisu dimenzionirane", piše Mazija.
Diplomirani inženjer geologije Mladen Kuhta u zaključku svoje revizije se osvrnuo na najvažnije probleme planiranog projekta. "S obzirom na mogućnost gubitaka iz podzemne akumulacije prelijevanjem vode u susjedne slivove konstatira se suprotno od stavova prikazanih u SUO, da postoje pokazatelji realne mogućnosti podzemnog utjecaja dijela vode iz planiranog podzemne akumulacije prema okolnim izvorima Palata, Slavjan i Zavrelje", piše Kuhta te dodaje kako su svi podaci bili poznati i prije izrade Studija "ali ih se u njoj ne nalazi ili su krivo protumačeni".
"Moglo bi doći do mutnoće vode"
"Razmatrajući moguće utjecaje izgradnje objekata na kakvoću vode zahvaćene za javnu vodoopskrbu, iznosi se surpotno mišljenje od stavova projektanata i Studije. Postoji mogućnost, koju bi trebalo podrobnije ispitati, da zahvat umjesto očekivanog poboljšanja uzrokuje povećanje problema mutnoće vode", piše Kuhta. "Premda osobno smatram da je projekt HE Ombla izvediv, naravno drugo je pitanje ekonomska isplativost, na razini dosadašnje istraženosti projekt nije spreman za realizaciju", zaključio je u reviziji Kuhta.
S druge strane Dobroslav Žnidarčić je studiju utjecaja na okoliš pozitivno ocijenio. "Studija je korektno ocijenila utjecaje izgradnje HE Ombla na okoliš u pogledu promjene podzemne vode, povećanja seizmičnosti područja i stabilnosti kosina, te se zaključak da HE Ombla neće imati negativan utjecaj na okoliš može prihvatiti", napisao je Žnidarčić te zaključio da je izgradnja HE Ombla prihvatljiva.
Građanska inicijativa "Spasimo Omblu i njezine stanovnike" traži da Ministarstvo objavi i četvrtu reviziju anonimnog stručnjaka. "Napominjemo da je četvrto mišljenje koje nije objavljeno bilo protiv izgradnje HE Ombla", pišu iz Inicijative. "S obzirom da se radi o katastrofalnom i eksperimentalnom projektu ta četiri mišljenja bi trebala biti javno objavljena", smatraju iz Inicijative te će zatražiti od Vlade i Ministarstva da ih stavi na službene internetske stranice "kako bi svi građani ostvarili svoje pravo na pristup informacijama".