Traže ga zbog masovnih ubojstava: Nitko ne zna gdje je odbjegli ukrajinski predsjednik Janukovič

Foto: Guliver Image / Getty Images

ZA PREDSJEDNIKOM Ukrajine Viktorom Janukovičem izdan je nalog za uhićenje! Viktor Janukovič traži se pod optužbom za masovna ubojstva, napisao je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova na svojoj Facebook stranici, dodajući također da se i dalje ne zna točno gdje se nalazi Janukovič.

"Gdje je Viktor Janukovič?" - glavno je to pitanje danas u Ukrajini. Dok policija pokušava locirati odbjeglog predsjednika, mediji vrte snimku njegova bijega koju su zabilježile nadzorne kamere. Navodno se Janukovič i dalje nalazi u Ukrajini, odnosno zasad nije uspio pobjeći van zemlje.

Pokušao pobjeći iz zemlje

"Otvorena je službena istraga zbog masovnih ubojstava mirnih građana", kaže Arsen Avakov na svom profilu. Dodao je da je izdan uhidbeni nalog za Janukovičem za kojeg se od subote ne zna gdje je, te nekoliko drugih osoba koje se smatra odgovornima.

Avakov također kaže da je Janukovič u nedjelju navečer bio na Krimu, u privatnoj rezidenciji Balaclava, te da je automobilom krenuo prema nepoznatoj destinaciji zajedno s jednim svojim pomoćnikom.

Janukovič (63) je napustio Kijev helikopterom u petak, na dan potpisivanja sporazuma s oporbom kojim je zaustavljeno višednevno nasilje s više od 80 mrtvih. Od petka navečer Janukovič se kreće 'cik-cak' zajedno sa šefom svog ureda Andrijem Klujevim. Prvo su otišli u Harkiv, zatim u Donjeck, gdje su ga aerodromski graničari spriječili da privatnim zrakoplovom odleti iz zemlje, piše BBC.

Medvedev: Upitna legitimnost vlasti

"Ne razumijemo što se događa. Postoji stvarna prijetnja našim interesima i životima naših građana", izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev.

"Postoje velike sumnje u legitimnost čitavog niza organa vlasti koje sada funkcioniraju tamo (u Ukrajini)", izjavio je Medvedev.


Rusija je bijesna zbog gubitka političkog saveznika te su već optužili oporbu za svrgavanje vlasti, a iz Kijeva su povukli svog veleposlanika, piše BBC.

Ukrajina traži 35 milijardi dolara kroz dvije godine

Ukrajina je u ponedjeljak, nakon opoziva predsjednika Viktora Janukoviča, objavila da joj treba 35 milijardi američkih dolara strane pomoći u iduće dvije godine.

Ukrajinsko ministarstvo financija zatražilo je organizaciju međunarodne donatorske konferencije i poručilo da zemlji prva pomoć treba za tjedan do dva.

Uz to, ministar energetike Eduard Stavicki izrazio je nadu da se cijena ruskog plina neće mijenjati.

"Zadnja dva dana imali smo konzultacije i sastanke s europskim i američkim veleposlanicima i drugim državama i financijskim institucijama o hitnoj makrofinancijskoj pomoći Ukrajini", kaže se u priopćenju ministra financija Jurija Kolobova.

Međunarodna donatorska konferencija trebala bi po ministarstvu okupiti predstavnike Europske unije, SAD-a i MMF-a.

Rusija savjetuje SAD-u da vodi računa o vlastitoj upotrebi sile

Rusija vjeruje da američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice treba pozvati vodstvo svoje zemlje, prije nego li rusko vodstvo, na izbjegavanje upotrebe sile, prenosi u ponedjeljak ruska agencija Interfax pozivajući se na izvor u ruskom ministarstvu vanjskih poslova.


Rice, savjetnica Baracka Obame, kazala je u nedjelju da bi mogućnost da Rusija pošalje snage u Ukrajinu bila "velika pogreška".

"Vidjeli smo stručne procjene Susan Rice, koje se temelje na opetovanim američkim vojnim intervencijama na brojnim mjestima u svijetu, posebice tamo gdje američka administracija smatra da su ugrožena načela zapadne demokracije ili vladajući režimi počinju izmicati kontroli", navodi Interfax riječi izvora iz ruskog ministarstva.

Savjetnica za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika kazala je u razgovoru za NBC da bi Rusija učinila "veliku pogrešku" kada bi poslala vojne snage u Ukrajinu i poručila da raspad Ukrajine nije ni u čijem interesu.

"To bi bila velika pogreška. Podjela zemlje nije u interesu ni Ukrajine niti Rusije, Europe ni Sjedinjenih Država. Povratak nasilja i eskalacija situacije nije u ničijem interesu", kazala je Rice u emisiji "Meet the Press", odgovarajući na pitanje je li moguće da Rusija pošalje snage u Ukrajinu kako bi postavila sebi naklonjeniju vladu.

"Ne postoji proturječje ... između Ukrajine koja ima duge povijesne i kulturne veze s Rusijom i moderne Ukrajine koja se želi čvršće integrirati s Europom. To ne mora biti uzajamno isključivo", kazala je, kako prenosi Reuters.

Picula: Jacenjuk mandatar, pred vladom teški zadaci

Ukrajinski oporbeni čelnik Arsenij Jacenjuk vjerojatni je mandatar nove ukrajinske vlade koja će stupiti na dužnost za dan ili dva i pred kojom stoje teški zadaci, kazao je eurozastupnik Tonino Picula iz Kijeva.


Izaslanstvo Europskog parlamenta sastalo se u ponedjeljak u glavnom ukrajinskom gradu s predsjednikom parlamenta i privremenim predsjednikom države Oleksanderom Turčinovim i budućim premijerom Jacenjukom, čelnikom stranke Domovina.

"Jacenjuk će biti mandatar vlade, a drugi oporbeni lider Vitalij Kličko natjecat će se vjerojatno na izborima za predsjednika države", rekao je Picula.

Pred novim vlastima u Ukrajini sada je druga faza, pošto je ova politička manje-više završena. "A ta druga faza je još teža, stabiliziranje ekonomije koja se doslovce urušava", kazao je Picula, dodavši kako im je Turčinov kazao da je ukrajinsko gospodarstvo u "zastrašujućem" stanju.

Nova vlada do kraja ovog tjedna mora pribaviti četiri milijarde dolara potrebne za plaće i mirovine, "dakle, za elementarno funkcioniranje države", rekao je Picula.

Preuzimajući vlast prozapadni su političari otkrili da je iz državne blagajne u kratkom roku nestalo šest do sedam milijardi dolara deviznih rezervi, koje su sada na povijesno niskoj razini. "To nameće i pitanje, gdje je nestao novac?", rekao je Picula.

Jacenjukova vlada očekuje hitnu financijsku injekciju iz Bruxellesa, ali prije toga i političko priznanje za novu vlast, žele demokratski legitimitet, pošto je Janukovič smijenjen "recimo to tako, u sivoj zoni", kaže Picula.

U novoj vladi nacionalnog jedinstva neće biti dosad vladajuće Stranke regija, jer to sama ta stranka ne želi. "Logično, ne žele se kompromitirati suradnjom s novim vlastima pred svojim biračima uoči parlamentarnih izbora. A i nova će vlada morati vući vrlo nepopularne poteze, recimo ukidati subvencije, kako bi stabilizirala financije i pitanje je koliko će trajati 'medeni mjesec' novih vlasti s osiromašenim stanovništvom", naglašava Picula.
 

EU spremna "značajno" financijski pomoći Ukrajini

Europska unija spremna je ponuditi "značajnu" financijsku pomoć Ukrajini kada oformi novu vladu, a trebala bi joj ponuditi i jasnu europsku perspektivu, rekao je europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn.

"Važno je da ponudimo jasnu europsku perspektivu ukrajinskom narodu koji je pokazao predanost europskim vrijednostima", rekao je Rehn u nedjelju nakon sastanka sa svjetskim financijskim čelnicima (G20) u Sydneyju.

"Spremni smo osigurati značajnu financijsku pomoć Ukrajini kada političko rješenje, utemeljeno na demokratskim načelima, bude finalizirano i kada bude formirana nova vlada koja će se iskreno i ozbiljno posvetiti institucionalnim i gospodarskim reformama", rekao je.


Na pitanje kolika bi ta pomoć mogla biti, Rehn je rekao da EU upravo procjenjuje koliko je Ukrajini potrebno. "Moramo biti dorasli izazovu ovog povijesnog trenutka", rekao je.

Država na rubu stečaja

Ukrajina se nalazi na rubu stečaja. Rusija joj je obećala zajam od 15 milijardi američkih dolara i za trećinu nižu cijena plina. Potkraj prosinca isplatila je tri milijarde dolara, no ovaj je tjedan odustala od isplate sljedeće tranše od dvije milijarde i neizvjesno je hoće li je uopće isplatiti.

Agencija Standard & Poor's upozorila je u petak da će, uskrati li joj Rusija pomoć, Ukrajina, koja ove godine mora vratiti 13 milijardi dolara dugova, biti otjerana u stečaj.

Turčinov: Moramo se vratiti u obitelj europskih naroda

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov rekao je u nedjelju da će Ukrajina nastojati poboljšati odnose s Rusijom ali je jasno dao do znanja da će prioritet biti povratak Kijeva europskim integracijama.

U obraćanju javnosti Turčinov je posebno naglasio da novi ukrajinski državni vrh očekuje veoma teška zadaća nakon pada Viktora Janukoviča, napose stabiliziranje gospodarstva koje je, rekao je, pred stečajem i "srlja u ponor".


"Svjesni smo važnosti veza s Rusijom i spremni smo na dijalog s ruskim čelništvom kako bismo odnose s tom zemljom gradili na novim, doista ravnopravnim i dobrosusjedskim temeljima", rekao je.

Turčinov je ipak dodao: "Drugi prioritet je povratak na put europskih integracija ... Moramo se vratiti u obitelj europskih naroda".

Turčinov, predsjednik parlamenta, dobio je predsjedničke ovlasti privremeno nakon glasovanja u parlamentu u nedjelju prijepodne.

Rekao je da je gospodarstvo u škripcu i da je njegov oporavak najvažnija zadaća.

"Za razliku od svjetskog gospodarstva koje se oporavlja, ukrajinsko je pred ponorom i na rubu stečaja", kazao je.

"Zadaća nove vlade je zaustaviti pad u ponor, stabilizirati tečaj, jamčiti pravodobnu isplatu plaća i mirovina, ponovno zadobiti povjerenje ulagača te promicati razvoj poduzeća i otvaranje novih radnih mjesta".

Rusija opozvala ambasadora

Rusija je opozvala svojeg veleposlanika u Ukrajini zbog, kako navode, pogoršanja stanja u zemlji.

Moskva je osudila smjenu Janukoviča koju su u subotu izglasali zastupnici ukrajinskog parlamenta. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu da odstupa od sporazuma koji je potpisan u petak.


Ambasador Mihail Zurabov opozvan je zbog konzultacija, javlja BBC.

Lew preporučuje Ukrajini da se obrati MMF-u

Američki ministar financija Jack Lew preporučio je Ukrajini da što prije počne pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) oko paketa pomoći kad prijelazna vlada preuzme dužnost u Kijevu.

Lew je razgovarao s predstavnikom oporbe Arsenijem Jacenjukom tijekom povratka u Washington sa summita G20 u Sydneyu. Sjedinjene Države, zajedno s Europom i ostalima u međunarodnoj zajednici, spremni su dopuniti program pomoći MMF-a kako bi se ublažio učinak reformi na osiromašeno ukrajinsko stanovništvo, rekao je dužnosnik američkog ministarstva financija.

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov rekao je u nedjelju da novi ukrajinski državni vrh očekuje veoma teška zadaća nakon pada Viktora Janukoviča, napose stabiliziranje gospodarstva koje je, rekao je, pred stečajem i "srlja u ponor".

Osbourne: osigurati Ukrajini pomoć kroz MMF i EU


Velika Britanija spremna je osigurati podršku Ukrajini kroz planove koje bi osmislili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska unija, rekao je u ponedjeljak britanski ministar financija George Osbourne.

"Još je rano, ali izgleda da je narod Ukrajine odlučio povesti svoju zemlju prema budućnosti, čvršće se povezati s Europom i mislim da bismo mi to trebali objeručke prihvatiti", rekao je Osbourne novinarima u Singapuru. "Mi trebamo biti spremni osigurati financijsku podršku kroz organizacije kao što je MMF", dodao je on.


Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton putuje u ponedjeljak u Kijev gdje će razgovarati o načinu izlaska iz političke krize i stabilizacije gospodarstva u toj zemlji.

Ashton se u ukrajinskoj prijestolnici treba sastati s glavnim akterima i razgovarati o pomoći EU-a u pronalaženju trajnog rješenja za političku krizu te o mjerama za stabiliziranje gospodarske situacije u zemlji.

Ukrajinski parlament imenovao novog guvernera središnje banke

Ukrajinski parlament imenovao je u ponedjeljak Stepana Kubiva, zastupnika s iskustvom u bankarstvu, novim guvernerom ukrajinske središnje banke.

Ukupno je 310 zastupnika 450-članog parlamenta poduprlo izbor Kubiva. Njegov prethodnik na čelu središnje banke Ihor Sorkin podnio je ostavku nakon smjene predsjednika Viktora Janukoviča.

EU: Sporazum s Ukrajinom tek nakon izbora

Sporazum o tješnjoj suradnji s Ukrajinom i dalje je na stolu, ali može biti potpisan tek kada ta zemlja formira novu vladu nakon prijevremenih izbora zakazanih za 25. svibnja, rečeno je u ponedjeljak u Europskoj komisiji.

"Sporazum o trgovini i investicijsama koji smo predložili još je na stolu", rekao je glasnogovornik Komisije Olivier Bailly, dodajući da on ipak ne može biti potpisan dok Ukraijina ne dobije novu vladu slijedom prijevremenih izbora.


Smijenjeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio je u studenome prošle godine potpisati ponuđeni ugovor s Europskom unijom, što je izazvalo val prosvjeda u zemlji, koji su na kraju doveli do Janukovičeva svrgavanja s vlasti.

Bailly je rekao da će EU svoju ekonomsku i financijsku pomoć Ukrajini uvjetovati provedbom reformi u zemlji.

Ukrajinsko ministarstvo financija u ponedjeljak je objavilo da zemlji potrebno 35 milijarde da bi preživjela ovu i sljedeću godinu.

Nije izgledno da će EU ili Sjedinjene Države odmah ponuditi Ukrajini veći novac, ali su mogući manji bilateralni zajmovi kao kratkoročna pomoć, kažu u Komisiji.

Razgovara se o nizu opcija o kratkorčnoj i nešto dugoročnoji financijskoj pomoći. Sve te opcije uključuju Međunarodni monetarni fond, stoga se ništa bitnije ne može očekivati prije nego što Ukrajina dobije novu vladu.

U Komisiji ističu da bi ona mogla koordinirati akciju ako zemlje članice žele dati bilateralnu pomoć Ukrajini.

Putin i Hollande zabrinuti zbog Ukrajine, Timošenko na liječenje u Njemačku

Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski Francois Hollande u ponedjeljak su u telefonskom razgovoru izrazili zabrinutost zbog stanja u Ukrajini, objavljeno je u priopćenju iz Kremlja.


Razgovor je inicirao francuski predsjednik, dodaje se u priopćenju.

U Parizu je Hollandeov ured objavio kako je francuski predsjednik pokušao nagovoriti Putina da podupre mirni prijenos vlasti u Ukrajini.

Julija Timošenko će ići na liječenje u Njemačku, objavila je u ponedjeljak njezina stranka na svojoj mrežnoj stranici, dva dana nakon oslobađanja ukrajinske oporbene čelnice.

Julija Timošenko, simbol Narančaste revolucije iz 2004. i bivša premijerka koja pati od hernije diska, pojavila se u invalidskim kolicima nakon neočekivana puštanja iz zatvora u subotu, nedugo nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča.

"Bivša predsjednica vlade Julija Timošenko prihvatila je ponudu kancelarke Angele Merkel za liječenje", navodi se u tekstu u kojemu se dodaje da će Timošenko prvo sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (PPE) koji se 6. ožujka održava u Dublinu.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.