Foto: Guliver image/Getty images
PRIPOJENJEM Krima Rusiji Vladimir Putin je zauvijek izgubio Ukrajinu, izjavila je u petak bivša premijerka Julija Timošenko upozorivši ruskog čelnika protiv iskušenja da nastavi ofenzivu na kontinentalnu Ukrajinu.
Julija Timošenko se prvi put pojavila na ukrajinskoj državnoj televiziji nakon izlaska iz zatvora krajem veljače i svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča.
"Putin je zauvijek izgubio Ukrajinu nakon što nam je objavio rat", rekla je u političkom talk-showu koji je izravno prenošen. "Putin je neprijatelj broj jedan Ukrajine koji je oružjem uzeo našu zemlju", naglasila je.
"Moramo biti spremni za slučaj da Putin prijeđe crvenu liniju" i navela da je oko 100.000 ruskih vojnika raspoređeno na ukrajinskoj granici. "Putin neće uspjeti, Krim će biti naš", tvrdila je.
Timošenko je također pozvala Ukrajince da se budu spremni boriti u slučaju ulaska ruskih postrojbi u kontinentalnu Ukrajinu.
"To nije prvi diktator fašističkog ponašanja. Svijet je već zaustavio mnoge od njih posljednjih godina. Sjećamo se Libije, sjećamo se drugih diktatora koji su svrgnuti. Putin nije iznimka", zaključila je.
Moskva za misiju OESS-a u Ukrajini, ali ne na Krimu
Službena Moskva u subotu je izrazila nadu da će misija OESS-a u Ukrajini pomoći "prevladati krizu" u toj zemlji, ali je istaknula da međunarodni promatrači neće ići na Krim, koji je Rusija pripojila. "Ruska strana nada se da će ciljevi i nepristrani rad međunarodnih promatrača pomoći prevladati krizu u Ukrajini", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Dodaje da "mandat misije odražava novu političku i pravnu stvarnost i ne odnosi se na Krim niti Sevastopolj koji su sada dio Rusije". Odluku o slanju promatračke misije u Ukrajinu u petak navečer objavilo je 57 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pošto je Rusija povukla svoje primjedbe. Prvi promatrači očekuju se za 24 sata.
Ruski MVP u tekstu još poziva promatrače da pomognu "okončati puzajući nacionalistički banditizam" i "estremističke težnje" u Ukrajini.
Rusi zauzeli zračnu bazu Belbek
Ruske snage zauzele su u subotu zračnu bazu Belbek na Krimu, u blizini Sevastopolja, pri čemu je ozlijeđen jedan Ukrajinac, rekao je zapovjednik baze.
Pukovnik Julij Mamšur rekao je za Reuters da će ga ruski vojnici odvesti na ispitivanje na nepoznatu lokaciju.
Na pitanje misli li da će se vratiti, rekao je: "To će se tek vidjeti. Za sada stavljamo svo naše oružje u skladište".
Baza je jutros na svojoj internetskoj stranici objavila da je primila ultimatum ruskih snaga da vojnici polože oružje i predaju se ili će biti napadnuti.
Lavrov i Kerry će razgovarati na marginama summita u Den Haagu
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarat će o stanju u Ukrajini s američkim kolegom Johnom Kerryjem u prigodi nuklearnog susreta na vrhu koji se u ponedjeljak i u utorak održava u Den Haagu, po izvoru u ruskom ministarstvu vanjskih poslova.
"Susret Lavrova i Kerryja predviđen je na marginama summita u Den Haagu", rekao je taj izvor, a prenosi agencija Interfax dodajući da će razgovarati o "unutarnjoj političkoj krizi u Ukrajini". Taj izvor nije rekao kada će se točno dogoditi taj susret.
Američki državni tajnik rekao je u četvrtak da se sljedećeg tjedna treba sastati s Lavrovom u Europi, na marginama tog međunarodnog sureta u Den Haagu. Glavna tema tog summita o nuklearnoj sigurnosti (NSS) organiziranog na prijedlog Baracka Obame bit će ukrajinska kriza.
Američki predsjednik, koji će sudjelovati na tom summitu, pozvao je čelnike G7 i Europske unije da se sastanu u toj prigodi kako bi razgovarali o tom pitanju.
Čelnici sedam industrijski najrazvijenijih zemalja - Velike Britanije, Francuske, Kanade, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država - trebaju se sastati u ponedjeljak, po diplomatskim izvorima.
Taj se susret ima dogoditi pošto su SAD i EU u četvrtak i u petak pooštrili sankcije prema Moskvi, kao odgovor na pripojenje Krima Rusiji, o čemu je ugovor ratificirao ruski parlament i potpisao Vladimir Putin.
Ukrajina treba energiju iz EU-a
Ukrajina će trebati energiju iz Europske unije kako bi se zaštitila od posljedica krize s Rusijom, o kojoj ovisi više od polovice njezine opskrbe naftom i plinom, rekao je u subotu ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk. Jacenjuk je to kazao dan nakon što je u Bruxellesu potpisao politički dio povijesnog sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom.
Obraćajući se novinarima u Kijevu nakon razgovora s njemačkim ministrom vanjskih poslova Frank-Walterom Steinmeierom, premijer je rekao da Ukrajina "treba obrnutu opskrbu plinom iz EU-a kako bi osigurala svoju energetsku sigurnost".
Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger rekao je u srijedu, nakon razgovora s ukrajinskim ministrom energetike Jurijem Prodhanom, da bi sporazum o obrnutom slanju plina Ukrajini iz Slovačke mogao biti dogovoren prije kraja travnja. Dodao je da bi nova infrastruktura trebala biti sagrađena prije kraja godine i najgorih hladnoća. EU je već postavio plinovode za obrnutu isporuku plina prema istoku kao i zapadu kroz Mađarsku i Poljsku, no slovački plinovod je važniji i mogao bi slati do 10 milijardi prostornih metara plina na godinu.
Jacenjuk i Steinmeier razgovarali su i o mogućnosti da Njemačka pomogne Ukrajini da modernizira i osnaži svoje oružane snage. Steinmeier je kazao da međunarodna zajednica ne smije dopustiti da kriza u Ukrajini dovede do nove podjele Europe. Pozdravio je nastojanja prijelazne vlade u Kijevu da u svojim politikama uzme u obzir interese svih ljudi na istoku zemlje.
"Ostavili ste dojam da će manjinska prava biti zajamčena i to je dobar znak, koji u sadašnjim okolnostima treba zemlji", rekao je, govoreći o Jacenjukovu govoru održanom ovaj tjedan u kojem je kazao da želi predvoditi inkluzivnu vlast. Steinmeier će tijekom dana posjetiti istočnu Ukrajinu i sastati se s lokalnim dužnosnicima u Donjecku.
Ukrajinska kriza poticaj za trgovinske pregovore EU-SAD
Ruska aneksija Krima ukazala je na potrebu da Sjedinjene Države i Europska unija znatno ojačaju gospodarske veze, rekao je u subotu glavni američki dužnosnik za trgovinu otvarajući vrata za američki izvoz prirodnog plina u Europu.
"Razlozi za sporazum o slobodnoj trgovini SAD-EU nikada nisu bili veći", unatoč povećanom protivljenju javnosti, rekao je američki predstavnik za trgovinu Michael Froman uoči sastanka američkog predsjednika Baracka Obame s dužnosnicima EU u Bruxellesu.
"I strateški i gospodarski, razlozi za T-TIP ne mogu biti jači", rekao je Froman o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganje (T-TIP).
Trgovinski sporazum koji bi obuhvatio polovicu svjetskog gospodarstva mogao bi proizvesti 100 milijarda dolara dodatnog gospodarskog proizvoda na godinu s obje strane Atlantika i stvoriti tržište od 800 milijuna potrošača, ocjenjuju Bruxelles i Washington.
Razgovori su počeli prije osam mjeseci, no protivljenje je raslo zbog navoda o američkom špijuniranju Europe i optužbama da bi sporazum pogodavao velikim tvrtkama.
Rusko pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima i europska ovisnost o ruskoj energiji ukazali su na potrebu da Europa ojača veze sa SAD-om, piše Reuters.
Podsjeća da su na summitu prošli tjedan u Bruxellesu europski lideri razgovarali, između ostalog, kako smanjiti ovisnost o ruskoj nafti i plinu, a upravo se tu otvara prostor za SAD.
Trgovinski sporazum omogućio bi europskim kompanijama da uzvoze američki LNG tankerima u Europu. To bi bilo moguće i prije nego se potpiše sporazum jer američko ministarstvo energetike može izdati dopusnice tvrtkama izvoznicama, a kada bude postojao sporazum to bi bilo automatski.
Azija je zasad najveće izvozno tržište za američki LNG, no europske kompanije mogu odlučiti kamo će taj plin, rekao je Froman.
"Čak i sada četiri ili pet dopusnica odobreno je za izvoz u zemlje izvan FTA (Free Trade Agreement, sporazum o slobodnoj trgovini). Ugovore ima nekoliko europskih zemalja", rekao je i naveo francuski Total i GDF Suez.
Prvi ljudi Europske unije, Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso trebali bi s Obamom u srijedu u Bruxellesu razgovarati o pitanju energetike.
Osim Ukrajine, SAD i EU se razilaze i oko toga kako otvoriti tržište drugoj strani i ukloniti zapreke za poslovanje i carine. Zbog tih zapreka tvrtke gube milijarde dolara svake godine, napose proizvođači vozila, kao što su Ford, General Motors i Volkswagen.
Washington i Bruxelles razilaze se oko otvaranja tržišta i rezanja tarifa. "Potvrđujemo da je cilj pregovora ukidanje svih tarifa. Željeli bismo da i Europa potvrdi taj cilj", rekao je Froman.
Vođa prosvjednog pokreta na Krimu rekao da su ga mučili
Vođa prosvjednog pokreta na Krimu koji je u petak oslobođen nakon jedanaest dana provedenih u pritvoru, rekao je da su ga mučili strujom i prijetili mu da će mu jetra izvaditi nožem, u videosnimci koja je u subotu postavljena na mrežnoj stranici Ukrajinske pravde.
Istaknutu medijsku osobu Andrija Ščekuna, čelnika Euromajdana na Krimu, prosvjednog pokreta koji je nastao u studenome zbog proruske politike tadašnjih ukrajinskih vlasti, policija je privela 9. ožujka i predala ga proruskim milicijama.
Ščekun je pritvoren 9. ožujka kada je trebao sudjelovati na velikim prosvjedima u Simferopolju, prijestolnici Krima.
"Policajci su me udarali po licu, zatim su mi povezali oči, svezali ruke i ugurali me u minibus kojim su me dovezli do podruma", gdje su ga ostavili, rekao je Ščekun, otac troje djece koji živi u Bahčisaraju, ležeći na bolničkoj postelji.
"Skinuli su me (...), privezali za stolac i mučili strujom. Udarali su me u leđa a kada bih izgubio svijest nogom bi me udarali u prsa. To su bili profesionalci", dodao je.
Po njegovim riječima, njegovi su mučitelji govorili s kavkaskim naglaskom. Rekli su mu da su bili plaćenici u Somaliji i prijetili mu da će mu "izvaditi jetra i skuhati ih".
Drugog dana su mu osobe koje su ga čuvale pucale gumenim metcima u ruke i u noge, rekao je pokazujući tragove rana.
Ščekun i još šest pripadnika proukrajinskih milicija oteti na Krimu pušteni su 20. ožujka.
Krim, ukrajinski poluotok na kojemu se govori ruski, koji su prije više od tri tjedna okupirale ruske snage, pripojen je ovog tjedna Rusiji nakon referenduma.