Foto: FAH
> Šef krim policije o ubojstvu Klice: Imamo veliki broj tragova, dobili smo i podatke iz BiH
Paljbu na Klicino vozilo istovremeno su otvorili suvozači iz Škode i s motocikla zasad neutvrđene marke. Nakon što je Klica izašao iz vozila, vjerojatno kako bi pokušao pobjeći, dokrajčili su ga s još nekoliko metaka. Policija nije otkrila je li Žuljević bio naoružan, ali u svakom slučaju svojim napadačima nije stigao uzvratiti paljbu; sve je bilo gotovo u samo nekoliko sekundi.
Nije znao što mu se sprema
Očigledno profesionalno organizirani napadači presreli su Klicu dok se vraćao s jutarnje mise koja je održana u crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Sesvetama. Napadačima je bila poznata Žuljevićeva rutina pa su tako znali i da ovaj kontroverzni zagrebački poduzetnik, kojeg se praktički od završetka rata dovodilo u vezu s kriminalnim podzemljem, nedjeljom redovito posjećuje ranojutarnju misu u ovoj crkvi.
Iako policija i sigurnosne službe drže pod nadzorom osobe koje se povezuje sa kriminalnim podzemljem, do nedjelje nisu postojale nikakve indicije da je Žuljeviću život ugrožen. Ni sam Klica, kako se čini, nije znao što mu se sprema, s obzirom da se navodno tek odnedavno gradom počeo kretati bez pratnje tjelohranitelja.
Policiji za sada nije poznato kako su Klicini ubojici izgledali. Svi su bili maskirani motociklističkim kacigama. Automobila marke Škoda kojeg su koristili u likvidaciji vrlo su se brzo riješili; nešto prije 9 sati auto je pronađen kako gori na poljskom putu u blizini pruge u istočnom dijelu Zagreba.
Policija traži podatke iz BiH
Vitomir Bijelić, načelnik kriminalističke policije, na izvanrednoj konferenciji za novinare otkrio je da Žuljevićevu likvidaciju istražuje specijalni tim sastavljen od stručnjaka za krvne delikte i organizirani kriminal. Istražiteljima je na raspolaganju velik broj dokaza prikupljenih očevidom na mjestu zločina i u zapaljenom automobilu, otkrio je Bijelić, te dodao da je zatražena pomoć sigurnosnih službi u RH, ali i u regiji.
Posebno je bitna suradnja sa sigurnosnim službama u BiH, istaknuo je Bijelić, te naglasio kako se ne može isključiti mogućnost da motivi Žuljevićeva ubojstva leže izvan granica Hrvatske. Istražitelji vjeruju da će više informacija imati u narednim satima kada završi laboratorijska analiza prikupljenih dokaza, ali javnosti informacije daju na kapaljku. Ograničavaju ih, kaže Bijelić, odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o kaznenom postupku, ali i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda.
I dok policija uglavnom šuti, mediji raspolažu nizom teorija o razlozima Žuljevićeva ubojstva, koje je prozvano "klasičnom mafijaškom sačekušom". U dnevnom se tisku tako mogu pronaći informacije da bi ubojstvo moglo biti povezano s nestankom Žuljevićevih suradnika Branka Katušića i Branka Mrakovića u siječnju u istočnoj Češkoj, špekulacije da je Klica postao kolateralna žrtva obračuna među članovima kriminalnog podzemlja u susjednoj BiH, kao i nagađanja da je likvidacija povezana s albanskom mafijom.
Od ratne Bosne do zagrebačkog podzemlja
Upravo je za vrijeme rata između hrvatskog i muslimanskog stanovništva u BiH Klica počeo graditi svoj status "opasnog momka". Njegov put od Bugojna do Zagreba u svom publicističkom bestselleru "Zagrebačka mafija" opisala je novinarka Jasna Babić.
Klica je rođen 1959. godine u selu Hrasnica kod Bugojna u srednjoj Bosni. Kao tinejdžer počeo je trenirati boks, a nasilnički imidž počeo je graditi već u srednjoj školi, kada je u školskom dvorištu istukao nastavnika tjelesnog, zbog čega je srednju školu morao završiti u Zagrebu. Boksom se profesionalno nastavio baviti i nakon završene srednje škole, najprije u Subotici, a zatim i u Sarajevu, gdje je upisao Prirodoslovno-matematički fakultet koji nikad nije završio. Kasnije je pričao da je s fakulteta izbačen nakon što je fizički napao Biljanu Plavšić, tadašnju profesoricu, a kasnije lidericu bosanskih Srba koja je zbog ratnih zločina završila na optuženičkoj klupi u Haagu.
Akademsku karijeru Klica je zamijenio preseljenjem u Švicarsku zajedno s Vladom Rajićem, koji će postati njegov kum i najbliži prijatelji. Što su točno Klica i Rajić radili tih godina u Švicarskoj nije sasvim poznato: navodno se Žuljević bavio boksom i vodio restoran. No, poznato je da su se u Hrvatsku vratili čim je postalo jasno da će se Jugoslavija raspasti u krvi.
Na početku rata Klica je surađivao s obavještajnim službama pa je čak dogurao i do pozicije šefa SIS-a za područje Bugojna. No, na toj se poziciji zadržao tek jedan dan: smijenjen je na zahtjev predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana, što mu navodno nikad nije oprostio.
U Bugojnu je 1992. Klica osnovao i vlastitu paravojnu formaciju, koja je zaradila nadimak "Garavi" zbog toga što su bojali lica u crno, pokušavajući tako sakriti identitet. Uskoro su Klicini "Garavi" pripojeni HVO-u, a zatim i raspušteni zbog brojnih incidenata koje su izazvali. Klica je kasnije završio na Kupresu gdje je ratovao protiv srpskih postrojbi, te je 1994. u jednom takvom okršaju ostao bez noge.
Za vrijeme rata u BiH Klica se sprijateljio i s Mladenom Naletilićem Tutom, zapovjednikom kažnjeničke bojne, a tada je upoznao i Tutinog tjelohranitelja Veselina Marinova, kojeg je 2002. godine ubio s nekoliko metaka u zagrebačkom kafiću NBA. U Zagreb je Klica stigao u jesen 1998. godine i odmah se, preko svog kuma Rajića, povezao s Vjekom Sliškom, "kraljem poker aparata", koji je ubijen u Zagrebu 2001. godine.
Široj javnosti Klica je postao poznat upravo tijekom suđenja za ubojstvo Veselina Marinova, inače suradnika hrvatskih obavještajnih službi, u kojem je oslobođen svih optužbi. Sud je zaključio da je Žuljević u Marinova pucao opravdano, u samoobrani, iako ga je pogodio s nekoliko metaka u glavu, a između ostalog mu je pucao i u potiljak.
U Žuljevićevu korist na sudu je svjedočio njegov kum Vlado Rajić, koji je važio za jedinog svjedoka ubojstva. Rajić se posljednji put u stupcima crne kronike spominjao 2013. kada je priveden zbog prodaje podataka o kriminalističkim istraživanjima, odnosno curenja povjerljivih policijskih podataka. Podatke o tajnim istragama navodno su prodavali ranije prijavljeni policajac Marko Svalina i Vjekoslav Drnić, a njihov slučaj još čeka sudski epilog. Iste godine Klicu se u medijima povezivalo i s pokušajem iznude poznatog ugostitelja, spominjao se kao jedan od suvlasnika zaštitarske tvrtke, koja je među ostalim surađivala sa Zagrebačkim holdingom.
U ožujku 2009. Žuljević je ozlijeđen u naletu vlaka na njegov automobil, a od ozljeda zadobivenih u toj nesreći njegov je otac preminuo u bolnici. Na sprovodu Žuljevićevog oca među ostalima su bili Nikica Jelavić, Josip Antić Zefo, Zoran Pripuz, Ljubo Ćesić Rojs, Vice Vukojević, sinovi Hrvoja Petrača Novica i Nikola, Goran Obradović Pišta, Reno Sinovčić...