Naša će sveučilišta u novoj akademskoj godini upisivati 2616 studenata manje nego prošle. Najviše je rezova na društvenom i humanističkom području, odnosno Ekonomskom i pravnom fakultetu, rekao nam je Igor Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Ekonomista i pravnika ima previše
"Na prvom je mjestu studijski program sestrinstva Veleučilišta u Varaždinu gdje je kvota smanjena za 170 mjesta, zatim je tu Ekonomski fakultet u Rijeci studij poslovne ekonomije, tu je još Fakultet za menadžment, turizam i ugostiteljstvo u Opatiji, tu je još Pravni fakultet u Zagrebu, studijski program javne uprave, prava i porezni studij i tako dalje", kaže Drvodelić.
Odluku o smanjenju kvota donosi Sveučilište, na prijedlog Vijeća pojedinog fakulteta. Resorno Ministarstvo i Agencija na to nemaju izravnog utjecaja. Politika kvota vodi se na osnovu potreba tržišta rada, no ne postoji pisano pravilo, pojašnjava rektor Sveučilišta u Zagrebu, Aleksa Bjeliš.
"Uvijek postoji neka neizvjesnost. Nikada se to do kraja ne može rigorozno i egzaktno postaviti. Niti u Hrvatskoj, niti u drugim zemljama ne postoji takav jedan, nepogrješiv način određivanja kvota i procjene kakve će biti potrebe za 5 ili 10 godina kada dolaze na red novi ljudi koji sada počinju školovanje", kaže Bjeliš. Tako je prema nekim procjenama, bilo nužno i ukinuti neke studijske programe, uglavnom izvanredne. Njih ukupno 21.
Kvote se gotovo nigdje ne povećavaju
"Studijski program Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, zatim Ekonomski fakultet u Zagrebu studij poslovne ekonomije sa izvođenjem u Koprivnici, tu je još Ekonomski fakultet u Rijeci, studijski program ekonomija i poslovna ekonomija s izvođenjem u Karlovcu. Tu je još studij malo i srednje poduzetništvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo u Opatiji", rekao nam je Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Zanimljivo je i da neće biti značajnog povećanja upisnih kvota niti na jednom Sveučilištu.
"Najviše za 50 upisnih mjesta na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na programu izobrazbe trenera i na odjelu za ekonomiju i turizam Sveučilišta u Puli, ali to su sve izvanredni programi", kaže Drvodelić.
Jovanović: Moramo točno znati koja su zanimanja potrebna hrvatskom društvu
Razlog smanjenja kvota vrlo je jasan, neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta rada, kaže ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.
"Sveučilišta su prihvatila smanjenje upisnih kvota na ekonomskim fakultetima iz jednostavnog razloga što su ekonomski fakulteti upisivali previše studenata, a pri tome nisu imali dovoljan broj zaposlenih u stalnom radnom odnosu pa je taj omjer bio negdje 1:80, a mora biti 1:30", pojasnio je Jovanović.
Ekonomski fakulteti su zabilježili najveće smanjenje, no to ne zabrinjava buduće studente koje smo pitali za njihov odabir.
A nažalost, ne nudi se puno, posebno nakon što se studij privede kraju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u travnju je 10,4 posto od ukupnog broja zaposlenih bilo s višom i visokom stručnom spremom. Maturanti bi dakle, trebali dobro razmisliti koji je Fakultet najpoželjniji za studirati.
Kako bi situacija ipak bila bolja, ministar Jovanović ima rješenje.
"U budućnosti mi moramo točno reći koja zanimanja, koje kompetencije i koja znanja su potrebna hrvatskom društvu da bi na fakultetima školovali studente koji će odmah po završetku studija dobiti posao, a ne sjediti na Zavodu na zapošljavanje", smatra Jovanović.