Foto: FAH
ZASTUPNICI u Hrvatskom saboru sutra bi trebali raspravljati o prijedlogu novog Zakona o referendumu, kojeg je u saborsku proceduru uputio Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav. Ukoliko Sabor prihvati novi zakon, potpisi za referendum više se neće moći skupljati na ulicama i trgovima.
Članak 13. ovog zakonskog prijedloga propisuje da se potpisi za državni referendum prikupljaju u uredima državne uprave, a potpisi za lokalni referendum u uredima državne uprave na području lokalne jedinice u kojoj se referendum organizira, kao i u uredima upravnih tijela lokalne jedinice. Potpise će također biti moguće skupljati putem sustava e-Građani, iako još nije poznato na koji bi način internetsko potpisivanje trebalo funkcionirati.
Ovakav način prikupljanja potpisa za referendum će, tvrdi GONG, "ozbiljno otežati i obeshrabriti pokretanje građanskih referendumskih inicijativa". Ukoliko ovaj zakon prođe saborsku proceduru, potpisi za referendum na nacionalnoj razini moći će se prikupljati samo u 300-tinjak ureda državne uprave. Problem će u tom slučaju predstavljati radno vrijeme ureda, kao i njihova prostorna dostupnost, upozoravaju iz GONG-a.
15 dana više, ali uz radno vrijeme
Iako se vremenski rok za prikupljanje potpisa prema novom zakonu produžuje s 15 na 30 dana, to neće predstavljati veliku razliku. Naime, potpisi se u uredima državne uprave zbog radnog vremena neće moći prikupljati vikendom kada se, prema ranijim iskustvima, najviše građana odlučuje na potpisivanje referendumskih inicijativa.
"Obaveza dolaska u instituciju radi potpisivanja referendumske inicijative može, ovisno o postavljenom pitanju, djelovati nelagodno na birače, osobito kad se primjerice prikupljaju potpisi za sporno političko pitanje ili opoziv lokalnog čelnika što može dovesti do nedozvoljenih pritisaka na birače", dodatan je problem na kojeg GONG upozorava.
Ova udruga ističe da bi mogućnost potpisivanja putem sustava e-Građanin mogla ublažiti ograničenja prikupljanja potpisa u uredima državne uprave, ali također tvrde da "takav način do sad nije testiran i ne može služiti kao alternativa, nego isključivo kao nadopuna prikupljanju potpisa na fizičkim lokacijama".
"Stoga je potrebno vratiti referendum građanima na ulice i trgove uz definiranje na kojim mjestima se ne bi smjeli prikupljati potpisi. U suprotnom bi službenici bili zatrpani učestalim referendumskim inicijativama bez izgleda za uspjeh kao izrazom nezadovoljstva građana", zaključuje GONG.
Ograničen rok trajanja
Dodatan problem, tvrde iz GONG-a, predstavlja činjenica da će odluke koje građani donesu na referendumu imati ograničeni rok trajanja. Već nakon dvije godine bit će moguće u Saboru donijeti odluku kojom će se poništiti volja birača izražena na referendumu.
"Potrebno je kvalitetnije urediti i koliko dugo vrijedi odluka donesena na referendumu kako referendum na inicijativu građana ne bi bio besmislen. Umjesto predviđene dvije godine, potrebno je osigurati da odluka na referendumu vrijedi minimalno 4 godine, koliko traje mandat predstavničke vlasti ili da se odluka može izmijeniti samo na novom referendumu", smatraju u GONG-u.
Sustav još konfuzniji nego dosad
Iz GONG-a također tvrde da je potrebno urediti i transparentnost financiranja referendumskih kampanja, te uvesti jasna medijska pravila praćenja tih kampanja. Dodatni je problem i što novi zakon i dalje predviđa da je za raspisivanje referenduma na inicijativu građana potrebno skupiti potpise 10 posto birača. Tako visok prag zapravo onemogućava skupljanje potpisa građanskim inicijativama koje nemaju logističku podršku dobro ustrojenih i razgranatih organizacija poput npr. sindikata ili Katoličke crkve.
Prema novom zakonskom prijedlogu, za nacionalni referendum bit će potrebno, kao i dosad, oko 450 tisuća potpisa, dok će u lokalnim jedinicama prag varirati. U jedinici lokalne samouprave u kojoj živi manje od 10.000 birača bit će potrebno skupiti potpise 20 posto birača, u jedinicama koje imaju 10 do 30 tisuća birača tražit će se potpisi 2000 birača plus 16,7 posto od onog broja birača koji prelazi 10.000 birača, u jedinicama u kojima živi od 30 do 100 tisuća birača bit će potrebno skupiti potpise 5340 birača plus 13,3 posto od onog broja birača koji prelazi 30.000 birača, a u jedinicama koje imaju više od 100.000 birača trebat će skupiti 14.650 potpisa plus 13,3 posto od onog broja birača koji prelazi 30.000 birača.