Foto: Arhiva
NAKON jučerašnjih preporuka predsjednika Ive Josipovića koje bi trebale smanjiti dužničku krizu građana, iz Hrvatske udruge banaka tvrde da dužničke krize nema, kao i da banke ionako provode mnoge od predloženih mjera. Otpis dijela duga, povoljniji reprogram kredita, moratorij na otplatu, opravdanost promjene kamatne stope, drugačije definiranje zatezne kamate - neke su od dvadeset predsjedsjednikovih mjera za smanjenje dužničke krize građana. Što je novu u preporukama s Pantovčaka, pita se predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.
"Ne vidim uopće da je napad na banke. To su stvari koje banke ionako rade i mi to s te strane potpuno podržavamo. Mislimo da je malo dramatizirano jer dužničke krize u Hrvatskoj nema. 95 posto kredita se vraća u redu i uredno, a samo pet posto stambenih i osam posto ukupno stanovništva ima problema u vraćanju kredita. Pogledajmo ovih 92 ili 95 posto koji redovno vraćaju, pa onda sigurno ne možemo govoriti o krizi ",ističe Bohaček.
Što se tiče dijela u kojem se od HNB-a očekuje da preuzme nadzor nad kamatnim stopama, tu je već sve poznato i strogo regulirano, podsjeća Bohaček, dodajući da su kamatne stope tržišne veličine koje se ne mogu propisati nekakvim apsolutnim razinama.
"Što se reguliranja kamatnih stopa tiče, u Ministarstvu financija radi se na tome da se postavi na tržišne osnove, da se više ne veže u eskontnu stopu, što je totalno pogrešno i to je nešto za što se banke zalažu jer će na taj način za razne kreditne proizvode, postojati razne stope koje su maksimalne da bi se spriječilo lihvarenje", kaže Bohaček. Bohaček se slaže s tim da treba izaći ususret zaduženim građanima, no nije mu jasan prijedlog u kojem se od banaka traži da otpišu dio duga.
"Zašto da ne otpišu cijeli dug. Neto kamatni prihod banaka stalno pada, bez obzira kako kamate rastu. Povećanje kamata ne povećava bankama niti prihod, niti dobit, tako da su to krivo postavljene stvari", naglašava Bohaček. Ekonomski analitičar Guste Santini tvrdi da se poslovne banke boje 'socijalne bombe' i da im je u interesu da nastave poslovati, makar i s manjom dobiti. Navodi i primjer Cipra. Nekad je to bila oaza kapitala, dok ju je štitila Europska unija. Danas tamo banka ne vrijedi ništa, a Santini pretpostavlja i zašto.
"Mislim da je to čak i pilot projekt da se vidi što bi se dogodilo ako dođe do drame u nekoj od članica eurozone. To je mali ukomponirani slučaj", kazao je Santini.