Foto: Hina
PRVI radni stol o prijedlogu ustavnih promjena posvećen mjesnoj, lokalnoj i regionalnoj samoupravi, održan u Uredu predsjednika Republike Ive Josipovića, pokazao je danas suglasje okupljenih političara i stručnjaka da promjene treba napraviti i tako ojačati lokalnu samoupravu.
U raspravi je postavljen cijeli niz pitanja o broju, veličini jedinica lokalne samouprave kriterijima, načinu odlučivanja. Pitanje regionalne samouprave nije samo pitanje broja jedinica, kaže predsjednik i ističe da se danas nije govorilo o ukidanju pojedinih jedinica. "Ne govorimo o ukidanju, o temi koja je vrlo aktualna - koga ćemo ukinuti, a koga ne, prije bih rekao da govorimo o jednom novom načinu promišljanja. Možda zaista riječ ukidanje nije prava ni potrebna", rekao je.
Nadležnosti po različitim razinama nisu dobro distribuirane
Suština je u tome, naglašava, da je Hrvatska danas vrlo centralizirana zemlja i nisu uvijek dobro distribuirane nadležnosti po različitim razinama. Upitan kako u tom kontekstu gleda na sudbinu županija, odgovara da se ideje "bistre", a da je na radnom stolu većinsko razmišljanje "da je potrebna jedna koncentracija na regionalnoj razni".
"Gdje je tu mjesto županija, da li će se te regije zvati županije, ili će u okviru regija postojati županije, to je zaista stvar rasprave", rekao je.
Upitan kakva su njegova očekivanja od inicijative koju je pokrenuo, s obzirom da je rasprava o Saboru o pitanju ustavnih promjena potpuno zamrla, Josipović odgovara da njegova inicijativa nije nadmetanje sa Saborom oko toga tko će iznjedriti ovakav ili onakav koncept. "Ovaj projekt ustavnih promjena nije zamišljen kao 'ho-ruk' projekt. Za razliku od Sabora koji je pritisnut i nekim rokovima i možda tekućim potrebama, ovo je jedan dugoročni projekt za koji vjerujem da u konačnici može dobiti podršku", rekao je.
Ministar uprave Arsen Bauk ocjenjuje konstruktivnom današnju raspravu, u kojoj je izražen zajednički stav da se promjene vezane uz lokalnu samoupravu trebaju dogoditi. "Postoji svijest o potrebi određenih promjena u sustavu lokalne samouprave. Samo je pitanje radi li se o formi, odnosno o broju teritorijalnih jedinica, ili samo o njihovim nadležnostima, da li se radi o nazivima i što je to što treba biti u ustavnom okviru kao dio konsenzusa, a što je ono što će se rješavati zakonima", kazao je nakon sastanka.
Pitanje je samo, nastavlja, da li se svi oni koji se zalažu za promjene zalažu za iste promjene. "Odnosno, sve se na kraju svodi na ono što se popularno kaže - ukidanje, spajanje ili drugačija forma sustava lokalne samouprave", rekao je.
Na samom radnom stolu, dodao je, o tome se nije raspravljalo već se govorilo o ustavnom okviru, a tu raspravu Bauk drži dobrom osnovom za daljnju raspravu kako bi se neka dobra rješenja stavila u Ustav, "ako takav prijedlog, naravno, dobije dvotrećinsku većinu u Saboru".
Posavec: Nagraditi one koji poštuju kriterije
Međimurski župan Matija Posavec također ističe nužnost stvaranja efikasnije lokalne i regionalne samouprave, ocjenjujući kako je potrebno zadati "određene kriterije" i po njima nagraditi one koji ih poštuju i kažnjavati one koji nisu efikasni. "To znači da govorimo i o smanjenju birokracije i tome da građani imaju neposredni kontakt s onima koji odlučuju o kvaliteti njihova života", kazao je.
Za to, smatra, nije nužno smanjivati ni općine, ni gradove niti županije, kao ni teritorijalno prekrajati Hrvatsku "nego jednostavno postaviti sustav da učinak u njima bude doista mjerljiva disciplina".
Za profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Roberta Podolnjaka važno je pažljivo promisliti u kojim se segmentima Ustav može kvalitetnije doraditi, a u kojem dijelu se više treba osvrnuti na zakonodavnu reformu". "Načelno je postignut dogovor da ćemo kroz promjenu Ustava nastojati osigurati širi konsenzus, koji se kasnije može lako provesti i kroz zakonodavnu reformu", rekao je. Izrazio je sumnju da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji takav stupanj konsenzusa koji bi omogućio smanjenje broja jedinica.
Podolnjak je rekao kako postoje brojni načini racionalizacije sustava - jedan je teritorijalna reforma, a s drugi manje političara i administracije u lokalnoj samoupravi, koji znači i veće uštede. "Kad biste eliminirali profesionalne političare u malim lokalnim samoupravama vjerujem da bi ušteda bila velika", ocijenio je.