Prije 535 godina sabor u Zdencima donio prvi poznati zakon o općem oružanom ustanku u Slavoniji

Ilustracija: Arhiva

U VELIKIM Zdencima obilježava se 535. godišnjica zasjedanja sabora. Hrvatski ban Ladislav Egervary sazvao je 20. siječnja 1478. u Zdencima slavonski sabor po nalogu mađarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina. Sabor je sazvan zbog dolaska Turaka na hrvatske granice, a na njemu je donešen prvi poznati zakon o insurekciji, odnosno općem oružanom ustanku u Slavoniji radi obrane od Turaka.

U 18 odredaba toga zakona određeno je da tko ima 25 kmetova, treba dati jednog konjanika i jednog pješaka. Konjanik mora biti "opremljen štitom, kopljem, tobolcem, lukom te dugim ili kratkim mačem". Pješak mora imati "štit, tobolac, luk, dugi ili kratki mač ili kratku sulicu". Kad se proglasi ratno stanje, svaki će "velikaš i plemić poći osobno u boj".

Crkveni dostojanstvenici izuzeti su od obveze osobnog sudjelovanja u ratu. U boj nisu dužni ići ni "starci, dječaci, sirote i slabići", kao ni "oni koji su vezani zavjetom da se neće u dvoboju boriti' i to dotle dok im 'taj zavjet traje". Oružani otpor "imade se voditi samo do Save, a ne dalje kako je to običaj kod vojevanja na Turke". Na banov proglas ratnog stanja svatko se treba staviti na zapovijed "k svome vođi županije". I "plemići jednoselci" moraju "osobno vojevati". Onima koji se ne odazovu bit će zaplijenjeni posjedi sve dotad "dok im kralj ne oprosti".

Budući da plemići nisu mogli osigurati kapetanu "doličnu plaću i raspoložbu", tada nije izabran kapetan pa je ban, kao glavni vojskovođa, ostao do daljnjega bez toga pomoćnika.