Foto: Hina
Projektom 'Međimurje' domaća bi se proizvodnja plina već 2016. godine trebala povećati za 30 posto. Na međimurskim bušotinama planira se eksploatacija milijarde prostornih metara plina što je više od trećine plina koju u godinu dana potroše domaći potrošači. Radove na INA-inoj infrastrukturi obavljat će konzorciji hrvatskih tvrtki predvođeni Končarem i Đurom Đakovićem koji su danas u Čakovcu s INA-om potpisali ugovore vrijedne 240 milijuna kuna.
"Od 2009. godine investirali smo više od tri milijarde kuna u domaće projekte u Hrvatskoj, od kojih u prvih devet mjeseci prošle godine približno 800 milijuna kuna, čime smo udvostručili ulaganja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", pohvalio se Zoltan Aldott, šef Uprave INA-e, čijeg suvlasnika s upravljačkim pravima, mađarski MOL, hrvatski suvlasnici prozivaju da ne ulaže dovoljno u zajedničku kompaniju. Zadovoljan potpisanim je i Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva:
"Predugo vremena je trajalo između nalazišta i otkrića do potpisa ovog ugovora. Znači, od onih prvih informacija prije 20 godina, ali i realno već desetak godina se intenzivno radi na ovom, to je nedopustivo. Međutim, sad više nema dvojbi, i hrvatska Vlada i INA žele investirati u istraživanje i eksploataciju."
Nisu, međutim, nestale dvojbe oko upravljačkih prava u INA-i koja je MOL-u predao bivši premijer Sanader u zamjenu za 10 milijuna eura mita. Vlada smatra da sa 44,8 posto udjela, nasuprot MOL-ovih 49,1 posto ima pravo sudjelovati u donošenju odluka. Šef Vladinog pregovaračkog tima, ministar Vrdoljak, više je puta rekao da očekuje ili dogovor oko zajedničke strategije ili da se MOL izjasni hoće li prodati svoje udjele u INA-i, dok Aldott o pregovorima danas odgovora:
"Mislim da je u najboljem interesu INA-e i INA-nih zaposlenika da brzo postignemo dogovor oko poslovnih ciljeva i principa kojima bi se kompanija trebala voditi i upravljati."
Treći sastanak pregovaračkih timova trebao bi se dogoditi u četvrtak. Mogao bi biti i posljednji, a kao mogući idući korak prema rješenju problema zajedničkog upravljanja hrvatsko-mađarskom kompanijom spominje se arbitraža.