Foto: Hina
HRVATSKA se po stupnju percepcije neovisnosti pravosudnog sustava nalazi začelju među državama članicama EU, ali je prva kada je riječ o alternativnom rješavanju sporova, pokazuje pregled stanja u području pravosuđa, koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija.
Bugarska i Slovačka lošije
Po percepciji neovisnosti pravosuđa, Hrvatska je na trećem mjestu otraga, lošije od nje su Bugarska i Slovačka. Nešto bolje od nje su Španjolska, Slovenija i Rumunjska. Na prvom su mjestu Finska i Danska, a slijede Irska, Velika Britanija, Nizozemska, Luksemburg i Njemačka.
Po tom pitanju, Hrvatska je ipak napravila pomak u odnosu na razdoblje između 2010. i 2013., dok je, u primjerice u Slovačkoj, Bugarskoj, Sloveniji, Italiji, Španjolskoj stanje gore nego prije tri ili četiri godine.
Kada je riječ o mehanizmima za izvansudsko, alternativno rješavanje sporova Hrvatska je tu na prvom mjestu zajedno s Litvom i Poljskom, a slijede Njemačka, Portugal, Italija, Nizozemska, Rumunjska... Na začelju su Malta, Austrija, Češka i Bugarska.
Učinkovitijim pravosudnim sustavima učvrstit će se povjerenje među državama članicama
Hrvatska s 386 dana za 2013. godinu dijeli mjesto s Portugalom, a lošije su Grčka (407 dana), Slovačka (505 dana), Italija (608 dana), Cipar (638 dana) i Malta s čak 750 dana. Na prvom mjestu uvjerljivo je Luksemburg s 53 dana, slijede Litva (94), Estonija (130), Austrija (135), Danska (164).
"Tijekom prošle godine, većina je država članica reformirala svoj pravosudni sustav. Komisija pozdravlja i podupire njihova nastojanja. Učinkovitijim pravosudnim sustavima učvrstit će se povjerenje među državama članicama. Znamo da za ostvarenje rezultata pravosudnih reformi treba vremena, ali pregled stanja ukazuje nam na neke ohrabrujuće pomake. Vjerujem da će države članice odlučno i predano provoditi reforme", istaknula je povjerenica za povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova.
Informacije iz Pregleda stanja u području pravosuđa uključuju se u Europski semestar, godišnju koordinaciju gospodarske politike EU-a. Zajedno s procjenama pojedinačnih zemalja Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u pridonosi se utvrđivanju mogućih nedostataka i poticanju država članica da, tamo gdje je to potrebno, provedu strukturne reforme u području pravosuđa.