Otvoren zagrebački Interliber: Hrvatsko tržište knjiga 50 posto siromašnije, moguće daljnje opadanje

Foto: FAH

NA Zagrebačkom velesajmu u utorak je svoja vrata otvorio 37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, a na samom početku šestodnevne manifestacije posvećene knjizi na pitanje je li hrvatsko nakladništvo dotaknulo dno osvrnula se ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Uoči obilaska štandova u Paviljonima 5 i 6, ministrica je istaknula kako je izdavaštvo, usprkos velikom padu u broju izdanja, broju zaposlenih i prihodima, i dalje najveća kulturna industrija u Hrvatskoj.

Tome u prilog govore i mjere poticaja koje njezino ministarstvo usmjerava prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) radi omogućavanja kreditnih linija za izdavače kojima bi se pokretali veći projekti i osigurala bolja distribucija, napomenula je ministrica.

Tržište za knjige opstaje

Dokaz toga je i Interliber, koji pokazuje da postoji tržište knjiga i koji usprkos svemu ne gubi na broju posjetitelja te čak bilježi i blagi rast prihoda od prodaje knjiga, smatra.

"To znači da postoji i tržište kupaca, da postoje oni koji žele i čitati i kupiti knjige", kazala je, ocijenivši kako je "očito okruženje distribucije ono koje onemogućuje dostupnost".

Predsjednik Udruge nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i vlasnik tvrtke Algoritam Neven Antičević upozorio je pak kako dno "možda još nije dosegnuto".

Antičević: Ne znam je li ovo dno

"Podaci pokazuju da je broj naslova dvostruko manji nego što je bio prije pet godina i stalno se govori o tome da je ovo dno. No, moram reći da proživljavamo razdoblje s više 'dna' i kad kažemo dno, pod time ne mislimo da pad ne može biti dublji jer stanovništvo uvijek može biti siromašnije i uvijek može kupovati manje", kazao je Antičević na početku sajamskih događanja.


Ono što je branši potrebno su čitatelji koji žele čitati i koji si to mogu priuštiti, a upravo u tome i leži osnovni problem cijele branše jer se zbog smanjene potrošnje na knjige ne proizvodi dovoljno novih knjiga, smatra Antičević.

"Da bismo mogli proizvesti nove knjige, mi moramo imati kupce i za ove koje sad proizvodimo. Ako nam prodaja pada, onda praktički ostvarujemo nešto što se nekad davno zvalo 'prosta reprodukcija' a nove knjige ne možemo proizvesti i to je osnovni problem zbog čega će knjiga biti sve manje", kazao je Antičević.

U Hrvatskoj promet opao čak 50 posto

Iako kriza nije zaobišla ni zapadni svijet, tamo se i dalje objavljuje nesmanjena količina knjiga, napomenuo je, što pripisuje razlici u skali – promet tamo padne za nekoliko, a u nas za pedeset posto.

No, suštinski problem nije problem branše, smatra Antičević. "Mi smo svoje unutrašnje sisteme postavili prilično ekonomski logično, napravili smo sve moguće uštede, srezali sve troškove i u ovom trenutku nema više prostora za dalje".

Rješenje ne vidi ni u rastu zahtjeva prema državi, već u stvaranju ekonomski zdravog okruženja koje bi nakladnicima, kao i cijeloj privredi, osiguralo "uvjete za rad", napomenuo je.

Nedostatak izdavačkog oglašavanja


Da je izgubljeno tržište vjerojatno najveći problem nakladništva slaže se i ministrica Zlatar Violić, ali smatra da krizi nije pridonijelo uvođenje 5-postotnog PDV-a. "Puno veći problem je izgubljeno tržište te nemogućnost izdavača da ulažu u oglašavanje i druge oblike distribucije", ocijenila je ministrica.

Interliber u svojem 37. izdanju od 11. do 16. studenoga na Zagrebačkom velesajmu okuplja do sada najveći broj izlagača - njih 250. Njegova je primarna funkcija popularizacija knjige, ali i približavanje autora i čitatelja, a sudeći po velikom broju ljubitelja knjige koji su pohodili Velesajam već na početku prvoga dana, sajam bi i ove godine mogao dosegnuti prosječnu brojku od stotinu tisuća posjetitelja.

Predstavljena naklada Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade

Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade skupno je u utorak na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu predstavilo sedamanest knjiga objavljenih u svojoj nakladi.

Predsjednica Društva Silvija Šesto istaknula je kako su ove godine od predviđenih dvadeset knjiga uspjeli objaviti sedamnaest, od kojih je potporu za tiskanje imalo sedam knjiga.

Autorica Snježana Babić Višnjić izrazila je zahvalnost što svojom knjigom za djecu gostuje na skupnom predstavljanju.

Po riječima Svebora Vidmara njegove "Nevaljale priče" govore o četiri mušketira koji čine zlo, a namijenjene su srednjoškolcima premda se tema odnosi na osnovnu školu, rekao je dodavši kako postavljaju pitanje o tomu što je odgovornost.

Zanimljive dječje zagonetke predstavio je u svojoj novoj knjizi i Aljoša Vuković, a Tatjana Pokrajac Papucci zbirku dječjih pjesama.

Knjigu za tinejdžere, u kojoj glavni junak nakon rastave mame i tate odlazi djedu s društvom otkriva obiteljske tajne predstavila je Tamara Lovey, a Mladen Kopjar knjigu pjesama za djecu do 4. razreda osnovne škole.

Izdavaštvo hrvatskih muzeja i galerija

U sklopu Interlibera održava se i tradicionalna izložba godišnje izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba kojom se želi publici omogućiti uvid u vodiče, časopise, kataloge, monografije, elektronička izdanja, ali i suvenire i igračke nastale u produkciji muzeja i galerija.

Pozivu za sudjelovanje na ovogodišnjoj 33. izložbi izdavačke djelatnosti, odazvalo se 120 muzeja iz 65 gradova i mjesta u Hrvatskoj, od toga 26 iz Zagreba, a 94 iz ostalih gradova i mjesta u Hrvatskoj.


U sklopu izložbe, kao poseban dio programa, bit će predstavljena izdanja Nacionalnog umjetničkog centra u Tokiju, središnje ustanove za informiranje o suvremenoj muzejskoj umjetnosti u Japanu, s kojom MDC razmjenjuje izdavačku produkciju od 2008. godine.

U nedostatku specijaliziranih muzejskih knjižara, ova izložba najcjelovitiji je i jedini oblik predstavljanja širokog spektra muzejskih tema i njihovih realizacija, koje se protežu u rasponu od izložbenih kataloga i izdanja enciklopedijskog tipa do suvremenih elektroničkih publikacija.

Posjetitelji će imati jedinstvenu priliku da na jednom mjestu pregledaju 656 publikacija muzejskih izložaba i događanja koja su obilježila tekuću godinu u hrvatskom kulturnom životu, a koje su publici inače dostupne samo u pojedinačnim muzejima.

Tako će ovom prigodom moći prolistati publikacije posvećene istraživanjima arhitektonske i graditeljske baštine "Riječka industrijska priča" (Muzej grada Rijeke), "Radovan Tajder arhitektura-arhitekt" (Muzeja za umjetnost i obrt) i "Secesija u Samoboru" (Samoborski muzej).

MDC posebno ističe i tri nove knjige renomiranih likovnih teoretičara "O naivi i autsajderskoj umjetnosti" Tonka Maroevića (Hrvatski muzej naivne umjetnosti), "Tabula rasa" Zvonka Makovića (Gliptoteka HAZU) kao i dva prijevoda francuskog kustosa i teoretičara Nicolasa Bourriauda - "Relacijska estetika" i "Postprodukcija" (Muzej suvremene umjetnosti).

Elektroničke publikacije postaju sve važniji dio muzejskog nakladništva, a među novitetima izdvajaju se "Histri u Istri" Arheološkoga muzeja Istre s imaginarnom glazbom starih Histra te "Sopnja i kanat" - CD s izvornom pučkom glazbom otoka Krka, Istre i Primorja u izdanju Muzeja grada Rijeke. Uz 50. rođendan Dražena Petrovića objavljen je i edukativni, interaktivni i multimedijalni DVD-ROM Dražen.

Bit će izložen i vrlo opsežan blok publikacija s tematikom Prvoga svjetskog rata kojim su se muzeji uključili u nacionalni program obilježavanja stogodišnjice tog velikog događaja, kroz vrijedna i kapitalna izdanja kao što su detaljni katalog "Narod u nevolji -Veliki rat na varaždinskom području" koji je izdao Gradski muzej Varaždin, te katalog "Baron Gautsch, prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri," koji interpretira jedan od najtragičnijih brodoloma na Jadranu, a priprema ga Povijesni i pomorski muzej Istre.

Tu je i novopokrenuta biblioteka MDC-a "Kako objaviti dobru muzejsku knjigu", koja donosi seriju jedinstvenih knjiga iz muzejskog izdavaštva "Što je muzejski katalog" i "Muzejske publikacije za djecu i mlade".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.