Foto: FAH
VOZAČI mlađi od 24 godine uskoro će ponovo moći legalno upravljati automobilima čija snaga motora prelazi 80 kW. Nove zakonske izmjene na snagu bi trebala stupiti do kraja ovog mjeseca. Vlada je odlučila promijeniti zakon zato što ga nije moguće jednako primjenjivati na domaće i strane vozače, što je protivno odredbama Europske unije.
O novim zakonskim izmjenama razgovarali smo s Nebojšom Čelicom, predsjednikom Udruge obitelji osoba stradalih u prometu koji kaže da je ovakva odluka više rezultat usklađivanja sa zakonima EU nego rezultat nekog naučnog istraživanja.
Loši zakoni
"Činjenica je da u nekim zemljama Europe mladi vozači ostvaruju pravo na upravljanje vozilom već sa 16 godina međutim tada se na ta vozila stavljaju posebne oznake ili imate slučajeve kada se iz takvih vozila vade sva sjedala osim vozačevog ( sva se ostala sjedala vade kako ne bi nitko drugi osim vozača biti u vozilu, tj. ograničen je broj osoba ).
Činjenica je također da osoba koja je tek položila vozački ispit sigurno nema i iskustvo koje je itekako bitno za sigurnost prometa. Ograničenje na osobe od 18-24 godina je upitno i iz drugog razloga, jer ništa oprezniji neće biti niti vozač koji je položio ispit sa 28 ili 30 godina. Pa bi se onda to ograničenje trebalo odnositi na sve nove, a ne samo mlade vozače", rekao je Čelica.
Također smatra kako je dosadašnja odredba ograničavala mlade vozače na upravljanje osobnim automobilom snage veće od 80 kW, ali im je ostavljena zakonska mogućnost da upravljaju teretnim i nekim drugim vozilima daleko veće snage ( snaga vozila i brzina nisu uvijek proporcionalne ).
"Kakva je bitna razlika između 24 godina i 24,5 godina ili snage vozila 75 ili 85 kW? Podaci s kojima mi raspolažemo govore da mladi vozači iz godine u godinu u sve manjem postotku sudjeluju u ukupnom broju teških prometnih nesreća.
"Prometnu kulturu uvesti od vrtića do kraja srednje"
Ipak ukidanjem ove zaštitne mjere iako je s jedne strane opravdano s druge strane ukazuje na jednostran pristup zakonodavca. Dobivanje vozačke dozvole potvrda je da je osoba stekla znanja o prometnim pravilima i poznavanje tehnike vožnje. To još uvijek ne znači da je taj vozač stekao i prometnu kulturu koja bi se trebala uvesti kao obvezna kontinuirana edukacija od vrtića pa kroz sve razrede osnovne i srednje škole te dodatno za rizične skupine 18- 24 i one preko 65 g starosti", rekao je Čelica.
Istaknuo je kako se u velikom broju zemalja Europe koriste i simulatori frontalnog sudara vozila pri brzinama do 20 km/sat.
"Ja sam to isprobao i mogu reći da je jako učinkovito. Zaključak je da onaj tko nije isprobao tako nešto nema pojma kolika je to sila koja već pri tako maloj brzini djeluje na tijelo, da ne govorimo o većim brzinama, tu bi trebalo pridodati i edukaciju o posljedicama teških prometnih nesreća koja također ne postoji.
Isto tako kada se vratimo na odluku da se mladima dopusti upravljanje jačim i bržim vozilima, treba si postaviti pitanje koji će mladi vozač odmah sam kupiti tako brzo, bijesno vozilo? U većini slučajeva dati će im ga roditelji pa nisu li onda i roditelji osim zakonodavca velikim dijelom odgovorni, svakako da se i o tome treba razmisliti", rekao je Čelica.
Napominje kako je kod takvih izmjena zakona nezaobilazno i povećanje kazni za vozače koji voze daleko većom brzinom od dopuštene. Dodaje kako su naše kazne za takve prekršaje naročito kod drastičnog prekoračenja brzine daleko ispod europskih i prilično neučinkovite.
Inače, kazne za prekoračenje brzine od 10 do 20 km na sat kreću se od 300 do 500 kuna, a za prekoračenje od 50 km na sat od 5000 do 15.000 kuna.